Često čujemo da je hladnoća dobra za naše zdravlje, ali jeste li znali kako zapravo niske temperature utječu na naš um i tijelo.

Zbog svježeg, čistog zraka, ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.

Imamo više energije 

Želite li pucati od energije? Izloženost niskim temperaturama, na primjer šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom te ćete biti energični još satima nakon što se vratite u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate joj dugo biti izloženi. Dovoljno će biti i neko kratko vrijeme – zato, otiđite na brzo hodanje.

Bolje spavamo

Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će lagano rashlađena prostorija, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, pomoći da bolje spavaju i oni koji pate od nesanice, ali i svi drugi.

Potiče sagorijevanje kalorija

Smeđe masno tkivo proizvodi toplinu i sagorijeva masnoće, a kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature. Kod odraslih se smeđe masno tkivo nalazi u manjim količinama.

Mozak radi bolje

Dokazano je da po visokim temperaturama ljudi puno rjeđe donose veće, složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a kako glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utiče na našu sposobnost donošenja odluka.

Bolje dišemo

Zbog svježeg, čistog zraka ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.

Hladnoća smanjuje upale

Upala mišića često se ublažava stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. A isti učinak imaju i niske temperature zraka. Mnogi atletičari u liječenju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom, što znači izlaganje ekstremno niskim temperaturama. Boravak vani čini nas otpornijima.

Izvor: Novizivot

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!