fbpx
Četvrtak, studeni 21, 2019

SVETCI DANA SV.MARCELIN I PETAR I SV.BLANDINA

Sveti Marcelin i Petar

Danas slavimo svete Marcelina i Petra (latinski Marcellinus i Petrus Exorcista), rimske mučenike iz IV. stoljeća. Bili su rimski građani i klerici rimske Crkve. Marcelin je bio svećenik, a Petar egzorcist. Bliski suradnici u naviještanju Radosne vijesti, mučeni su godine 304, u vrijeme Dioklecijanova progonstva. O njihovom mučeništvu izvještava papa Damaz. On svjedoči da je o tom mučeništvu slušao još kao dječak od njihovog krvnika. Prema legendi u zatvoru su na kršćanstvo obratili svoga tamničara i njegovu obitelj. Sudac Severus ili Serenus odredio je da ih pogube u jednoj šumi i da im se mora zamesti svaki trag. Odrubljena im je glava na mjestu zvanom Silva Nigra (Crna šuma), nedaleko Rima. Morali su si sami iskopati grob, u kojem su ostali sve dok ga nije otkrila pobožna Rimljanka Lucilla, koja ih je dala otkopati i prenijeti na drugo mjesto.

Njihov grob se štuje na starom rimskom groblju na Labikanskoj cesti, a relikvije im se čuvaju i u njemačkom gradu Seligenstadtu (Hessen). Druga bazilika u čast svetima Marcelinu i Petru podignuta je oko 595. i nalazi se na novoj Labikanskoj cesti. Njihova se imena spominju u prvoj euharistijskoj molitvi. Posvećene su im mnoge župe i crkve.

SV.BLANDINA

Sveta Blandina (francuski Blandine), galska mučenica iz II. stoljeća, dala je život za Krista Gospodina u vrijeme vladavine cara Marka Aurelija. Rimljani su uz rijeke Rhônu i Saônu oko 43. osnovali grad Lugdunum, iz kojeg se kasnije razvio francuski velegrad Lyon. Tamo je rano stiglo kršćanstvo, koje je Crkvi dalo mnogo slavnih mučenika. Među njima je i sveta Blandina, koja je postala žrtvom progona što se 177. žestoko okomio na kršćane u Lyonu. O njoj najviše doznajemo iz pisma Crkve u Lyonu, upućenog Crkvi u Maloj Aziji. To svjedočanstvo preuzeo je i rimski povjesničar Euzebije iz Cezareje u svojoj „Crkvenoj povijesti“. Blandina je bila ropkinja, rođena u Lyonu oko 162. Uhvaćena je kao kršćanka zajedno sa svojom gospodaricom i još 45 lyonskih kršćana. Optužili su ih pored ostalog i za kanibalizam. Kršćani su strepili da će se mlada, nježna djevojka prestrašiti muka i otpasti od vjere. Blandina je pokazala nevjerojatnu hrabrost i u mukama neprestano ponavljala: „Kršćanka sam i među nama nema nikakvog zla“. Kad su je prvi put doveli u amfiteatar i objesili je na mučilo u obliku križa, molila je na sav glas pa su je i divlje zvijeri poštedjele.

Preživjela je najgroznije moguće muke. Zatim su pred nju dopremili kršćane koji su preživjeli razne muke pa je bila prisljena promatrati njihovo daljnje mučenje i ubijanje. Nije se uplašila ni tada, a kad je na mučilištu ostala posve sama, krvnici su sav svoj bijes usmjerili na nju. Zavezali su je u mrežu i stavili pred razjarenog bika, koji ju je više puta bacio u zrak. Tada su je mučitelji dokrajčili mačem, spalili njezino tijelo i pepeo bacili u rijeku Rhônu. Dogodilo se to u Lyonu, u kolovozu 177. Mučeništvo svete Blandine ispunilo je čuđenjem i divljenjem i same krvnike. Priznali su da nikada nijedna žena nije podnijela tako hrabro tolike okrutne muke. Svetu Blandinu Crkva slavi zajedno s ostalim lyonskim mučenicima. Njezine relikvije čuvaju se u crkvi Saint-Leu u francuskom gradu Amiensu (Pikardija). Zaštitnica je djevojaka, služavki, ropkinja, lažno optuženih ljudi, žrtava mučenja,

Komentari

Komentari