Ponedjeljak, 6 srpnja, 2020

SVETCI DANA

Sveti Ana i Joakim

Sveta Ana i Sveti Joakim su roditelji Marije, Majke Božje, dakle Isusovi baka i djed. Prema predaji bili su pobožni, pravedni i imućni ljudi, a Marija, njihova jedinica, rodila im se već kad su bili u poodmakloj dobi. Joakim je polovicu prihoda dijelio siromasima, a polovicu davao u hram. Kad se oženio Anom, 40 dana molio je u pustinji za svoje potomstvo. Tradicija govori da ih je o Aninoj trudnoći svakog zasebno obavijestio Božji anđeo, a oni su Mariju zahvalni zbog ukazane milosti, u trećoj godini prikazali Gospodinu u njegovom jeruzalemskom hramu. Pobožnost prema Marijinim roditeljima bila je raširena na Istoku od prvih dana kršćanstva, dok se na Zapadu rasplamsala od kraja XII. stoljeća.

U Europi i u hrvatskim krajevima posebno je omiljena sveta Ana. Zazivaju je kod neplodnosti i izgubljenih stvari, a zaštitnica je majki i baka, roditelja bez djece, trudnica, kućanica, švelji, čipkarica, jahačica, jahača, stajskih slugu, tesara, metlara, tokara, rudara, konjušara, zlatara, rezbara, siromaha, Kanade, Francuske, Bretanje, Quebeca te mnogih krajeva i naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Blaženi Titus Brandsma

Blaženi Titus Brandsma, nizozemski svećenik, redovnik karmelićanin i mučenik, rođen je 23. veljače 1881. u Oegekloosteru kod Bolswarda (Frizija), kao Anno Sjoerd Brandsma, sin vlasnika male mljekarske farme, Titusa Brandsme i Tjitsje Postma. Odrastao je u vrlo pobožnoj obitelji (tri njegove sestre postale su redovnice, a brat svećenik, franjevac). Bio je dobar učenik, a vrlo rano osjetio je želju za svećeničkim pozivom. Ušao je u franjevačko sjemenište u Megenu (Noord-Brabant) s 11 godina i ostao u njemu šest godina. Zbog zdravstvenih problema nije postao franjevac, a 17. rujna 1898. pridružio se karmelićanima u Boxmeeru (Noord-Brabant, južna Nizozemska) i uzeo redovničko ime Titus, u počast svojem ocu. Prve redovničke zavjete položio je u listopadu 1899. Govorio je nekoliko jezika i bavio se prevođenjem. Za svećenika je zaređen 1905. Doktorirao je 1909. filozofiju na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu. Predavao je u mnogim nizozemskim školama, pored ostalog i u karmelićanskom sjemeništu u Ossu (Noord-Brabant). Djelovao je od 1923. kao profesor filozofije i povijesti mistike na katoličkom sveučilištu u Nijmegenu (provincija Gelderland). Bio je i jedan od osnivača toga sveučilišta. Omiljeni ispovjednik i propovjednik, mistik, rado je putovao i djelovao kao novinar. Rektorom sveučilišta postao je 1932, a 1935. imenovan je crkvenim savjetnikom katoličkih novinara. Proputovao je 1935. Sjedinjene Američke Države i držao predavanja.

Upozoravao je u svojim novinskim tekstovima na opasnost od bezbožne nacističke ideologije i propagande, protivio se progonima Židova i pozivao katoličke novinare i listove da se bore protiv nacističkog zlosilja. Kad su Nijemci 1940. okupirali Nizozemsku, otac Titus bio je pod stalnom prismotrom Gestapa, a 19. siječnja 1942. uhićen je u karmelićanskom samostanu u Boxmeeru. Premještali su ga iz zatvora u zatvor, a 19. lipnja 1942. deportiran je u zloglasni koncentracijski logor Dachau (Gornja Bavarska). Tamo su ga svakodnevno tukli, izgladnjivali i primoravali na težak rad. Pozivao je ostale zatvorenike da se mole za spas duša svojih stražara. Kad je postao nesposoban za rad, zlotvori su na njemu iskušavali raznorazne lijekove, a na kraju su ga umorili smrtonosnom injekcijom. Njegovo izmučeno tijelo potom je spaljeno. Dogodilo se to na današnji dan, 26. srpnja 1942. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. studenoga 1985, kao prvog zatvorenika koncentracijskog logora Dachau. Glavno svetište blaženog Titusa Brandsme nalazi se u nizozemskom gradu Nijmegenu, a stanovnici toga grada izabrali su ga 2005. kao najvećeg sugrađanina u povijesti. Zaštitnik je katoličkih novinara, trafikanata (bio je strastveni pušač), nizozemske pokrajine Frizije i mnogih naselja, župa, crkava, kapela, ulica i trgova u Nizozemskoj.

Komentari

Komentari