Sveti Antun Padovanski

Današnji je sveti zaštitnik Antun Padovanski, potugalski franjevac, propovjednik, crkveni naučitelj („Doctor Evangelicus“) i jedan od najpopularnijih svetaca u katoličkoj Crkvi i Crkvi u Hrvata. Rodio se 15. kolovoza 1195. u Lisabonu kao Fernando Martins de Bulhões, potomak plemenite lisabonske obitelji. Kad mu je bilo 20 godina, stupio je u red regularnih kanonika svetog Augustina u Lisabonu, a zatim je prešao u samostan svetog Križa u Coimbri. Tamo je pomno proučavao Sveto pismo i djela svetih otaca, osobito svetog Augustina, što je za budućeg slavnog propovjednika bilo od najveće važnosti. Za svećenika je vjerojatno bio zaređen 1219. Zbog junaštva njihovih mučenika u Africi, zavolio je franjevce i stupio u njihove redove. Tada je uzeo ime Antonio. Kratko je, 1220, djelovao kao misionar u Maroku. Pritisnut bolešću, želio se vratiti u domovinu, ali ga je žestoka oluja bacila na Siciliju. Oko Duhova 1221. susreo se u Assisiju i sa svetim Franjom. Kao profesor teologije i glasoviti propovjednik djelovao je u raznim gradovima Italije i Francuske: Bologni, Padovi, Montpellieru, Toulouseu, Limogesu i drugdje. Njegov propovjednički križarski pohod ostavio je neizbrisive tragove. Poput Isusa obilazio je gradove, sela, uzvisine i ravnice, posvuda sijući sjeme vjere. Čeznuo je za mučeničkom krunom, propovijedi protiv krivovjeraca donijele su mu nadimak “malj heretika”, a kao mirotvorac nastojao je pomiriti zavađene i obnoviti zapušteni vjerski i ćudoredni život. U franjevačkom redu obnašao je mnoge dužnosti, među njima i službu provincijala. U svojim djelima, osobito u zbirkama propovijedi, iskazao se kao vrsni poznavatelj Svetog pisma, a njegovi govori odlikuju se izvanrednom toplinom, mističnim zanosom i štovanjem Majke Božje. Izričito je učio da je Marija dušom i tijelom uznesena na nebo. Pripisuju mu se mnoga čudesa i ukazanja. Preminuo je u Arcelli kraj Padove na današnji dan, 13. lipnja 1231.

Poznat je kao Padovanac jer je u tom gradu najživlja uspomena na njegov apostolski rad i u njemu je našao svoje posljednje počivalište. Njegov grob u veličanstvenoj bazilici cilj je neprestanih hodočašća. Svetim ga je 1232. proglasio papa Grgur IX, a crkvenim naučiteljem 1946. papa Pio XII. Rado ga prikazuju mnogi umjetnici, često s Djetetom Isusom (Donatello, de Ribera, Pasinelli, Bonvicino, Murillo i drugi). Zazivaju ga kod bolesti, traženja izgubljenih stvari, neplodnosti, gladi, amputacija udova, a zaštitnik je Portugala, Brazila, Padove, vjere u Presveti sakrament, američkih Indijanaca, bolesnika, neudatih djevojaka, trudnica, ribara, lađara, mornara, putnika, brodolomaca, turističkih vodiča, potlačenih, siromaha, staraca, svinjara, životinja, magaraca, konja, žetava, berbi, pošte te mnogih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva

Sveti Gerard iz Clairvauxa

Sveti Gerard iz Clairvauxa (saint Gérard de Clairvaux), francuski redovnik cistercit, stariji brat svetog Bernarda, rodio se 1089. u Burgundiji. Nije bio među osobama, koje su 1112. s velikim reformatorom Bernardom ušle u benediktinski samostan Citeaux. Gerard je bio burnijeg temperamenta od Bernarda i odabrao je vojnu karijeru. Ozbiljno je ranjen u opsadi grada Grancyja (kanton Vaud, Švicarska) i utamničen pa je imao priliku razmisliti o svojem životnom pozivu. Kad je izišao iz tamnice, odlučio je otići u samostan Citeaux (departman Côte-d’Or, Burgundija), kojim je upravljao njegov brat Bernard. Postao je redovnik i zajedno s bratom 1115. preselio u samostan Clairvaux u Burgundiji. Tamo je Gerard dobio službu ekonoma i pivničara i u tom poslu iskazao velike sposobnosti. Bio je izuzetno vješt i svestran majstor pa su njemu po savjete i upute dolazili zidari, kovači, postolari i tkalci.

Kad je 1137. hodočastio u Rim, u blizini Viterba se srušio i onesvijestio. Činilo se da će umrijeti, ali se oporavio i vratio u Clairvaux. U Clairvauxu (danas Ville-sous-la-Ferté, departman Aube, Champagne-Ardenne) preminuo je sljedeće godine, na današnji dan, 13. lipnja 1138. Nije navršio ni pedeset godina. Prigodom njegove smrti sveti Bernard održao je dirljivu propovijed. Pored ostalog rekao je i ovo: „Nije bio velik samo u velikim prigodama, nego se i u malima pokazao velikim.“ Svetom Gerardu iz Clairvauxa posvećena je crkva u La Laigneu (departman Charente-Maritime, jugozapadna Francuska). Postoji i drugi Gerard iz Clairvauxa (bienheureux Gérard de Clairvaux ili Gérard de Fossanuova, latinski Gerardus de Clara Valle), blaženik, šesti opat u povijesti Clairvauxa. Rodio se oko 1120. u Lombardiji, a umorio ga je 1177. jedan buntovni monah u opatiji Igny (departman Marne, Champagne-Ardenne) pa ga cisterciti štuju kao svog prvog mučenika. Crkva toga Gerarda iz Clairvauxa slavi 8. ožujka, a njegovo štovanje odobrio je 1702. papa Klement XI. Hagiografi često miješaju životopise i slike dvojice Gerarda, a mi danas odajemo počast obojici.

Majice PRATITE NAS PUTEM APLIKACIJE ZA ANDROID!

Stavovi iznešeni u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala, već su to osobni stavovi autora pojedinog komentara.

Prati nas i ne propusti ekskluzive!