Young Priest praying with rosery in his hands

Pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral prof. dr. Ante Crnčević u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija izjavio je da neće biti promjene teksta molitve “Oče naš” na hrvatskom jeziku.

Prof. Crnčević je za HKR potvrdio kako hrvatski biskupi od nadležne Kongregacije u Vatikanu nisu tražili odobrenje novog prijevoda molitve “Oče naš”, te nas stoga prijedlog Talijanske biskupske konferencije ne obvezuje i Molitvu Gospodnju na hrvatskom jeziku do daljnjega ćemo moliti kao i do sada, sa zazivom “ne uvedi nas u napast”.

Na pitanje što se mijenja u molitvi Oče naš i jesmo li dosad dobro molili „ne uvedi nas u napast“, prof. Crnčević rekao je da se „dobro moliti” ne tiče samo riječi.

„Tema prijevoda osnovne kršćanske molitve Oče naš na govorne jezike, žive jezike nije nova. O njoj se u našoj javnosti zadnjih godina raspravljalo u više prigoda, ali su često povod razgovoru bile vijesti o ‘promjeni molitve’. Valja odmah naglasiti da Crkva ne mijenja Gospodnju molitvu, ali o njezinu značenju raspravlja, razmišlja, istražuje kako bi dublje proniknula u nju i kako bi u molitvi Crkve ona postala dublje sjedinjenje s Bogom, uranjanje u božanski život. Valja zamijetiti da su mnoge teološke rasprave o Gospodnjoj molitvi zadnjih dvadesetak godina u javnosti ostale manje zamijećene”, rekao je dr. Crnčević.

Istaknuo je da je povod aktualnim raspravama knjiga pape Franje „Oče naš” objavljena prošle godine, a u kojoj je Papa, analizirajući pojedine molitvene zazive, primijetio da molitveni zaziv „ne uvedi nas u napast“ „i nije baš najsretnije preveden“. Drugi povod je odluka Talijanske biskupske konferencije na plenarnoj sjednici održanoj prije dva tjedna. Na toj sjednici prihvaćen je talijanski prijevod trećega tipskog izdanja Rimskog misala koji je poslan Svetoj Stolici, Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, na daljnje postupanje u svrhu konačnog odobrenja prijevoda. U tome kontekstu u predloženom i izglasanome tekstu Misala stoji i novi prijevod Gospodnje molitve, u kojoj zaziv „i ne uvedi nas u napast“, umjesto dosadašnjeg „non ci indurre in tentazione“ glasi „non abbandonarci alla tennotazione“, „ne napusti nas u napasti”, „ne prepusti nas napasti”.

„Kod nas premda postoji niz studija o molitvi Gospodnjoj i nastoji se tumačiti mjerodavno ovaj zaziv, nigdje se ne traži novi prijevod ili korekcija teksta molitve Gospodnje u Crkvi. Prijevod liturgijskog teksta ne oslanja se samo na izvorni biblijski tekst, nego se treba oslanjati i na tradiciju interpretiranja u Crkvi tog biblijskog teksta. Kad se prevode biblijski tekstovi, jasno da su mjerodavni izvorni tekstovi, ali kad je riječ o biblijskom tekstu za uporabu u liturgiji Crkve prema uputi o prevođenju tekstova jasno se kaže da taj prijevod treba uzimati u obzir i onaj prijevod koji se tradicionalno rabio i u liturgiji Crkve, odnosno liturgiji rimske tradicije”, pojasnio je dr. Crnčević.

Sveti Leopold Bogdan Mandić zaštitnik onkoloških bolesnika?

U razgovoru za HKR dr. Crnčević komentirao je i prijedlog Talijanske biskupske konferencije da se sv. Lepolod Bogdan Mandić proglasi zaštitnikom onkoloških bolesnika.

Na istoj plenarnoj sjednici Talijanske biskupske konferencije izglasan je prijedlog da sv. Leopold Bogdan Mandić bude proglašen zaštitnikom onkoloških bolesnika i sv. Ruža Viterbska zaštitnicom Franjevačke mladeži za područje Italije. Prijedlog da svetac bude proglašen zaštitnikom proizlazi iz života Crkve. Ideja da sv. Leopold bude proglašen zaštitnikom onkoloških bolesnika, to jest njihov zagovornik kod nebeskog Oca polazi od činjenice da je i sam sv. Leopold trpio pod tom bolešću te da ju je podnosio strpljivo i s pouzdanjem u Gospodina. Zbog toga se mnogi bolesnici koji trpe tu tešku bolest, molitvom utječu nebeskomu zagovoru sv. Leopolda, a još od 80-ih godina prošloga stoljeća postoje prijedlozi pojedinih skupina vjernika da se sv. Leopold proglasi zaštitnikom onkoloških bolesnika. Taj je prijedlog Biskupska konferencija Italije prihvatila, a oba prijedloga proslijeđena su na konačno odobrenje Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, pojasnio je dr. Crnčević, javlja Ika.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!