Pixabay

Prije nego iznesemo neke konkretne pokazatelje, navest ćemo jedan primjer koji ilustrira osnovno načelo u određivanju starosti.

Zamislimo da na dnu oceana pronađemo potopljeni jedrenjak i želimo odrediti kada je jedrenjak potonuo.

Pretpostavimo da po strukturi jedrenjaka možemo zaključiti da je jedrenjak napravljen oko 1620. godine. U njemu se nalazi nekoliko predmeta koji su izumljeni 1640. godine. Nakon toga, pronađemo kovčeg pun novčića koji su iskovani 1680. godine. Daljnjim istraživanjem nađemo zlatnik sa likom vladara koji je ustoličen 1740. godine. Zaključak je dakle da je brod morao potonuti nakon 1740. godine, bez obzira na sve ostale pokazatelje po kojima bismo mogli zaključiti da je potonuo ranije. Isti princip vrijedi za utvrđivanje starosti Zemlje. Ako možemo naći desetak pokazatelja koji svjedoče o mladoj Zemlji, onda možemo slobodno ignorirati pokazatelje koji svjedoče o staroj Zemlji, čak i ako su ovi drugi znatno brojniji. Ovaj princip u znanosti jako dobro poznat, o čemu svjedoči i izjava A. Einsteina: ‘Tisuću argumenata ne može me uvjeriti da sam u pravu, ali dovoljan je samo jedan da me uvjeri da sam u krivu’.

  1. Radioaktivni halo-i

Neke stijene u sebi sadrže radioaktivne elemente, kao što su Uran, Torij, Radij ili Polonij. Ti elementi spontano se raspadaju nuklearnim procesima, pri čemu dolazi do izračenja određene količine energije. Ako se taj proces događa u stijeni, onda to izračenje rezultira time da se okolina točke gdje je stajao atom koji se raspao oboji bojom koja je karakteristična za svaki pojedini element. To obojenje (koloracija) je u obliku sfere koja se naziva ‘radiohalo’. Po boji i uzorku radiohalo-a može se zaključiti o kojem je elementu riječ.

Fizičar Robert V. Gentry godinama je istraživao radihalo-e i došao do otkrića da se među njima nalaze i tragovi Polonija (Po-218) koji ne može živjeti dulje od nekoliko minuta. Polonijske radiohalo-e Gentry je našao u mnogim geološkim slojevima (koji su po evolucionističkoj paradigmi nastajali milijunima i milijardama godina) što je rezultiralo zaključkom da Zemlja nikada nije bila rastaljena masa (jer inače Polonij ne bi mogao ostaviti tragove u stijenama), te da su svi geološki slojevi podjednako stari. Drugim riječima, stijene su morale biti stvorene brzo (kroz nekoliko minuta) i istovremeno. Upravo onako kako bismo zaključili literarnim čitanjem biblijskog izvještaja o Stvaranju.

  1. Slabljenje Zemljinog magnetskog polja

Jačina magnetskog polja Zemlje mjeri se od 1835. godine. Usporedbom svih do sada prikupljenih podataka i njihovom ekstrapolacijom dolazi se do zaključka da se svakih 1465 godina jakost magnetskog polja Zemlje smanji za pola. Pod tim uvjetima, prije 10.000 godina magnetno polje Zemlje bilo bi toliko jako da bi život bio onemogućen. To ukazuje na to da život na Zemlji ne može biti stariji od 10.000 godina, što je savršeno u skladu s onim što bismo očekivali ako ozbiljno uzmemo u obzir biblijske kronologije po kojima je život stvoren prije nekih 6 – 7 tisuća godina.

  1. Najstarija pustinja

Najstarija pustinja na svijetu je Sahara, i njezina starost se pouzdano može procijeniti na oko 4.500 godina. To se savršeno slaže s idejom potopa u dane Noe koji se zbio upravo prije od prilike toliko vremena. Ako je Zemlja zaista stara 4.6 milijardi godina, zašto nemamo pustinje starije od par tisuća godina?

  1. Premalo soli u oceanu

Kao što znamo, oceani u sebi sadrže mnoge soli i minerale. Oceani svake godine prime više od 450 milijuna tona natrija. Oko 27% od te količine napusti ocean, a ostatak se otopi i zadrži u oceanu. Ako pretpostavimo da je ocean počeo kao potpuno slatka voda, onda bi se današnja slanost oceana postigla za manje od 42 milijuna godina – što je puno manje od navodne starosti Zemlje od 4.6 milijarde godina koju iznose evolucionisti. Kreacionisti pretpostavljaju da je Bog stvorio slane oceane prije nekoliko tisuća godina, što je u skladu s opažanjem.

  1. Biološki materijal se prebrzo raspada

Poznato je da se DNA molekula mrtvog organizma jako brzo raspada. Molekularne veze pucaju i od DNA lanca vrlo brzo ostaju samo razbacane molekule. Stručnjaci se slažu da u idealnim uvjetima savršenog konzerviranja DNA molekula može opstati maksimalno do 10.000 godina. Međutim, čitavi lanci DNA molekula pronađeni su u fosilima čija je navodna starost nekoliko milijuna godina: kosti neandertalaca, kukci zarobljeni u smoli, čak i dinosauri. Sve to ukazuje da život na Zemlji ne može biti  stariji od 10.000 godina, što je u slaganju s biblijskim izvještajem.

  1. Previše ugljika (C14) u dubokim geološkim slojevima

Poluživot radioaktivnog izotopa ugljika C14 iznosi 5.700 godina. To znači da će se svakih 5.700 godina broj neraspadnutih ugljikovih atoma raspoloviti. Ako krenemo od neke razumne količine ugljika u nekom uzorku, možemo sa sigurnošću reći da nakon 250.000 godina tu više ne može biti niti jedan atom ugljika. Međutim, znatna količina C14 atoma nađena je u dubokim geološkim slojevima koji su navodno stari nekoliko milijuna pa i milijardi godina. Posebno je zanimljiva analiza ugljena koji je nađen u različitim geološkim slojevima sa od prilike istom koncentracijom atoma C14 – što ukazuje na to da su svi slojevi podjednako stari i da se njihova starost mjeri u tisućama, a ne u milijunima i milijardama godina.

  1. Dijamanti su nastali nedavno

Evolucionistička paradigma pretpostavlja da su dijamanti nastali sporim naturalističkim procesima koji su trajali nekoliko milijuna ili čak milijardi godina. Ako je tomu tako, onda je sasvim jasno da u dijamantima ne može biti atoma C14, koji nakon 250.000 godina moraju potpuno nestati. Međutim, u mnogim dijamantima nađena je znatna količina atoma C14 koja ukazuje da su dijamanti stvoreni odjednom prije nekoliko tisuća godina – nadnaravnim činom Boga Stvoritelja, a ne sporim prirodnim procesima.

Autor: Ivan Marić / Dnevno.hr


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> Britanka intervjuirala Dalića, evo zašto ga nakon intervjua još više poštuje
>>> (FOTO) KAOS U NJEMAČKOJ: Zatvorene ceste, otežan putnički promet, ima poginulih, u Frankfurtu vatrogasci intervenirali više od 130 puta…
>>> ‘Štreberica’ se provukla: Tko je zapravo Gabrijela Žalac i kako je došla do fotelje?
>>> ISILOVA DŽIHADISTICA: Osvetit ćemo se, bit će krvi do koljena
KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!