fbpx
Nedjelja, studeni 17, 2019

29. rujna 1991. admiral Vladimir Barović – Radije ću ispaliti metak u sebe nego u hrvatski narod!

Admiral JNA zvao se Vladimir Barović i rodom je bio iz Crne Gore, dok mu je majka bila Slovenka. Na današnji dan 1991. ovaj časni vojnik  je prislonio cijev pištolja na sljepoočnicu svoje glave i izvršio samoubojstvo. Admiral Vladimir Barović svjesno je životom platio odluku da ne sudjeluje u Domovinskom ratu i napadu na goloruki hrvatski narod, ostavljajući poruku u oproštajnom pismu da bi to bilo “protiv časti Crnogorca”.

U oproštajnom pismu je još napisao: “Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio”.

Posthumno je nedavno u Crnoj Gori dobio orden za hrabrost na inicijativu nevladine udruge s obrazloženjem „časno i svjesno životom platio hrabru odluku. Odbio je sudjelovati u nečasnoj agresiji, prvo na Pulu i Istru (a zatim na Split i Dalmaciju op.) u danima kada je euforija konačnog obračuna s ustaškim bojovnicima bila dominantan sentiment u Crnoj Gori“.

Admiral Barović se ubio na Visu, i to istog dana kada je preuzeo dužnost načelnika štaba Vojnopomorske oblasti Split od Mile Kandića, što je podrazumijevalo njegovu suglasnost za svakovrsno borbeno djelovanje protiv hrvatskog naroda Dalmacije.

Prije toga je kao zapovjednik komandant 5. Vojno-pomorskog sektora u Puli s preko 12.000 vojnika i 79 vojnih objekata omogućio mirno napuštanje Pule bez razaranja. Kao sudionik pregovora o povlačenju JNA iz Pule admiral Barović izjavio je: „Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako, ipak, budem prisiljen narediti razaranja Pule i Istre, mene tada više neće biti“.

Tko je Krsto Đurović – ubijeni admiral JNA koji je odbio zapovijed napada na Hrvatsku?

Manje je poznato da je još jedan Crnogorac ubijen je zbog odbijanja zapovijedi napada na Hrvatsku i Hrvate. Bivši zapovjednik VP Boka Krsto Đurović poginuo je tjedan dana nakon smrti Barovića. Nalazio se u vojnom helikopteru, u kome su ostala dvojica putnika preživjela gotovo bez povreda, a on sam imao male ogrebotine.

Legendarni zapovjednik Dubrovnika general Nojko Marinović izjavio je da je Đurović umro od posljedica teških tjelesnih povreda koje su mu nanijeli „službenici sigurnosti JNA“ nakon pada helikoptera JNA jer je odbio zapovjediti napad na Hrvatsku.

Ratnom gradonačelniku Dubrovnika Petru Poljaniću Đurović je rekao kako, dok je on zapovjednik VP-a Boka, može biti siguran da “nijedna granata na Dubrovnik neće pasti”. Potom je bio u nekoj vrsti pritvora, zatim nekoliko dana na dužnosti, nakon čega je stradao, prisjeća se Poljanić.

O Đurovićevom držanju posvjedočio je i ondašnji crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola J. Samardžić, kojeg je deset dana prije početka napada na Dubrovnik posjetio u Jugooceaniji u Kotoru. Bio je vrlo ogorčen i požalio se Samardžiću da se priprema napad na Hrvatsku i da on nikada neće ni po cijenu života sudjelovati u takvom ratu. U jednom razgovoru s hrvatskim diplomatom Hrvojem Kačićem, Samardžić je informirao Kačića da su pripadnici JNA smaknuli admirala Đurovića, pri čemu ga je upozorio da “u javnosti ne smijemo to spominjati jer da su neki koji su bili neposredni svjedoci tog događaja, već nasilno ubijeni”.

Nakon smrti Barovića i Đurovića počeo je opći napad na srednju i južnu Dalmaciju.

Od početka listopada 1991. pa do prosinca Dubrovnik je bio u okruženju pod žestokim napadima, te je za to vrijeme ubijeno je 546 ljudi, od čega 116 civila i 430 vojnika, a više od tisuću osoba je ranjeno. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod blokadom, od čega 138 dana bez struje i vode. Prognane su 33.000 osoba i uništen je 2.071 stambeni objekt. Osim toga na području okolice Dubrovnika od Slanog do Konavala JNA, hercegovački Srbi i Crnogorci počinili su brojne zločine.

Crnogorci su nas napali povedeni željom za pljačkom i otimanjem tuđe imovine. Na području Dubrovnika nije bilo srpske manjine, koja bi se osjećala ugroženom, niti je bilo vojnih postrojbi i objekata od kojih bi im prijetila opasnost. Neprihvatljivo je da Crna Gora izmiče odgovornosti zbog nečije političke odluke“, kaže o svemu Predsjednik dubrovačkog Društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Zdenko Bulić.

Foto: faH

Izvor: narod.hr

Komentari

Komentari