Srijeda, 28 listopada, 2020

Zoranova putovanja: Samo na gorivo za helikopter i jahtu spiskao 330.000 kuna

Predsjednik Republike Zoran Milanović, kako pokazuju podaci do kojih je  došao Jutarnji list, često za svoja putovanja koristi vojni helikopter, pa je tako od 19. lipnja do 23. kolovoza za njegove potrebe helikopter Ministarstva obrane dizan čak 14 puta.

Ukupno je za potrebe predsjednika Republike u ta dva mjeseca utrošeno 55 sati leta helikopterom, a budući da se na svakom satu leta potroši oko 800 litara kerozina, dolazimo do računice da je za predsjednikova putovanja potrošeno oko 44.000 litara goriva, što je državni proračun koštalo 220.000 kuna.

Troškovi privatnog putovanja predsjednika do Albanije motornom jahtom Hrvatske ratne mornarice “Učka” iznose 75.000 kuna, dok su troškovi službenog putovanja u Crnu Goru ophodnim brodom “Omiš-31” do Tivata iznosili 35.000 kuna. Ukupno je, dakle, za potrebe predsjednika na putovanja helikopterom i brodom u dva mjeseca samo na gorivo potrošeno 330.000 kuna.

Zahtjevi Ureda

Svrha koja se navodila u zahtjevima Ministarstvu obrane za predsjednika bila je za “potrebe programa, protokolarne aktivnosti”.

Iz podataka koje smo dobili vidljivo je da je helikopter za Milanovićeve potrebe većinom korišten u službene, protokolarne svrhe, ali postoje i neka putovanja za koja nije jasno jesu li bila službena ili privatna, a iz Ureda predsjednika upit Jutarnjeg da detaljno pojasne o kakvim se putovanjima radilo nisu odgovorili.

Tako je, kako se doznaje, Milanović vojnim helikopterom 19. lipnja letio iz Zagreba za Brijune. Isti je dan s Brijuna odletio za Zemunik, gdje je sudjelovao u službenom protokolu i svečanosti dodjele letačkog znaka polaznicima 24. naraštaja vojnih pilota. Nakon tog događaja Milanović je ponovno odletio na Brijune, a s Brijuna isti dan u Zagreb.

Nije jasno ni što je Milanović 22. lipnja radio u Čilipima. Ponovno je putovao helikopterom, a iz Čilipa se u Zagreb vratio 23. lipnja.

Iz Zagreba je ponovno helikopterom letio za Korčulu 28. srpnja. Kako je poznato, tog je datuma predsjednik sudjelovao na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Vela Luka, a posjetio je i izložbu posvećenu Oliveru Dragojeviću. S Korčule je odletio idući dan, i to u Rijeku, gdje je sudjelovao u programu Ljetne pravne škole i održao predavanje polaznicima.

Potom 31. srpnja predsjednik odlazi helikopterom na Hvar, gdje je provodio ljetni odmor s obitelji u državnoj rezidenciji, vili Kovač. S Hvara je za Zagreb letio 4. kolovoza, kada je u jutarnjim satima uručio odlikovanje postrojbi Prvi hrvatski redarstvenik. Iz Zagreba je ponovno odletio u Knin, gdje je navečer priredio prijem za ratne zapovjednike iz Oluje. Iz Knina je išao u Sinj, odakle je 5. kolovoza na sam Dan pobjede odletio za Hvar. S Hvara je helikopterom 8. kolovoza letio u Metković – Ploče, gdje je sudjelovao na Maratonu lađa, vratio se na Hvar, ali nakratko, jer je već sutradan letio za Sinj, gdje je bio gost na Sinjskoj alci.

Na Hvar je odletio isti dan, ali se već 11. kolovoza zaputio helikopterom u Dubrovnik, gdje pretpostavljamo da ga je čekala jahta HRM-a “Učka” kojom se s obitelji zaputio put Albanije. Pri povratku iz Albanije opet se ukrcao u helikopter koji ga je prevezao iz Dubrovnika na Hvar 14. kolovoza, gdje je u Jelsi bio na svečanoj sjednici Općinskog vijeća. Predsjednik zatim 16. kolovoza leti s Hvara za Zagreb.

Bez najave

No, onda opet iz Zagreba 23. kolovoza leti helikopterom na Mljet i vraća se u Zagreb isti dan. Nije jasno što je taj dan predsjednik radio na Mljetu jer u službenom rasporedu nije bilo nikakvih najava.

Budući da iz Ureda predsjednika Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije dobilo nikakvu dokumentaciju vezanu uz put u Albaniju, što su po Zakonu dužni dostaviti, sada će tražiti dopunu informacija. Dokumentaciju će tražiti i od ostalih institucija, vjerojatno MORH-a, ali i od Ministarstva vanjskih poslova, koje mora imati zabilješke ako je bila riječ o službenom putovanju – s kime se sastajao, koja je bila tema razgovora i tko je bio u njegovoj delegaciji. Povjerenstvo će, kažu nam, o ovom slučaju radni sastanak održati u petak, kada će odlučiti kome će sve slati dopise i tražiti dokumentaciju te u kojem će smjeru predmet ići.

Greška ili propust

Kako doznaje Jutarnji iz Ministarstva vanjskih poslova, Veleposlanstvo RH u Tirani bilo je obaviješteno o boravku predsjednika Milanovića u Albaniji.

No, to je, kažu neslužbeno sugovornici, uobičajena praksa bez obzira na to radi li se o privatnom ili državnom posjetu premijera, predsjednika ili ministara. Nitko iz veleposlanstva, kažu, nije bio prisutan na susretima predsjednika i Edija Rame pa nemaju nikakvu zabilješku o sastancima, a iz Ureda predsjednika samo su im poslali obavijest da predsjednik ide u Albaniju.

Na pitanje je li Milanović bio u Albaniji u (polu)privatnom ili službenom aranžmanu te je li primjereno za takav put koristiti značajne vojne resurse, bivši predsjednik Stjepan Mesić nije želio ništa komentirati, a Ivo Josipović kaže da je očito da posjet Albaniji nije bio državni. – Imam premalo informacija da bih zaključivao o naravi posjeta predsjednika Milanovića Albaniji. Očito, državni posjet nije.

To je najformalniji posjet s mnogo sastanaka i ceremonija. Postoje i službeni i radni posjet. Oni su ležerniji, ali isto zahtjevni sa stanovišta sigurnosti i protokola. Postoje i neformalni susreti, kakav je, primjerice, bio moj susret s Tadićem u Opatiji, ali koji mogu imati veliki politički i državni značaj. Neovisno o tome kakve je naravi bio odlazak predsjednika u Albaniju, čak i ako je zaista bio prijateljski posjet premijeru Rami, proizvodi obavezu državnih tijela da se brinu o predsjednikovoj sigurnosti, uključujući i optimalan prijevoz – smatra Josipović.

Ocjena je li predsjednik ili drugi dužnosnik u konkretnom slučaju postupio primjereno u smislu troškova, načina prijevoza itd. ovisi, kaže, o mnogim okolnostima.

– Treba voditi računa o tome kakva je uobičajena međunarodna praksa, o tome jesu li troškovi primjereni naravi puta, a posebno je li put isključivo privatni, bez političkih i javnih efekata. Let vojnim helikopterom ili plovidba brodom svakako koštaju više od javnog prijevoza. Ali, valja voditi računa i o tome jesu li postojale primjerene veze javnog prometa, je li dužnosnik imao druge obveze zbog kojih je koristio očito brži prijevoz, je li uobičajeno da u određenoj vrsti posjeta ima neke osobe u svojoj pratnji. Treba znati i da vojne letjelice i brodovi moraju letjeti i ploviti određeni broj sati pa je, u konačnici, prijevoz predsjednika zapravo uključen u redovne troškove leta ili plovidbe kojih bi bilo i da nije bilo predsjedničkog puta – poručio je Josipović.

Štićene osobe

Objašnjavajući razliku između (polu)privatnog i službenog putovanja državnika, bivša premijerka Jadranka Kosor kaže da je ta granica za štićene osobe prve kategorije “gotovo nevidljiva” i da o nekim stvarima prilikom putovanja ne odlučuju oni, već sigurnosna služba.

– Baš zato štićene osobe moraju voditi iznimno puno računa o razmjernosti upotrebe državnih resursa. U svojim zahtjevima trebaju biti što skromniji, tu mislim i na prijevoz zrakoplovom, helikopterom, vojnom jahtom… Mislim da u ovom konkretnom slučaju predsjednik Milanović nije vodio dovoljno računa o tome – tvrdi Kosor.

Milanović bio neformalni savjetnik Rami za put u EU

Ediju Rami je otac bio pravoslavac, majka katolkinja, a njegova je supruga muslimanka. Rama uživa ugled i potporu Zapada. Tijekom mandata uspio je dobiti status kandidata za članstvo u EU i odluku o otvaranju pregovora. Poboljšanje odnosa Albanije i Srbije neki mu pripisuju kao veliku zaslugu, ali na Kosovu to je stvorilo puno nezadovoljstva. Ima bliske odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem s kojim radi “balkanski mini Schengen”.

S Milanovićem Rama ima dobre odnose već dulji niz godina. Viđali su se na sastancima Europskih socijalista, a Albanija je uvijek na Hrvatsku gledala kao na najbolji mogući primjer na putu prema euroatlantskim integracijama. Zato je i iskustvo Hrvatske bilo korisno za Albaniju. Rama je dao naslutiti da mu je Milanović, nakon što je otišao iz politike, bio savjetnik, ali nikada to nije formalno potvrdio. Govorio je više kao da od Milanovića prima “prijateljske savjete kada god treba”. Ne oklijeva reći da mu je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan veliki prijatelj. (A. Palokaj)

Posjetili turistički najpopularnije albanske destinacije

Mjesta koja je Milanović posjetio tijekom boravka u Albaniji su najpoznatije destinacije u toj državi. Iz tekstova albanskih medija nije jasno je li boravio u Durrësu (Draču) ili samo na jugu zemlje.

Drač je drugi najveći grad u Albaniji, veličine Splita. Potom su Milanović i Rama boravili na Jonskoj obali u južnoj Albaniji. Spominje se Himar kao mjesto gdje je snimljen brod “Učka” te Dhermi, gdje je Rama navodno ugostio Milanovića. Himara je grad južno od Vlore preko puta grčkog otoka Krfa, a Dhermi je jedna od najpopularnijih destinacija na Albanskoj obali, i najskuplja.

Poznata je po lijepim uvalama i šljunčanim plažama. Prema pisanju portala Lajmi Durrës, Rama i Milanović su boravili i u Gjirokastri, gdje su posjetili dvorac, rodnu kuću Ismaila Kadarea i Pazar. Na vrhu dvorca nalazi se poznati muzej oružja. Gjirokastra je povijesni grad pod zaštitom UNESCO-a i, uz Berat, najposjećeniji turistički grad u Albaniji.

Nalazi se na samom jugu države. Poznat je i po tome što je rodno mjesto najpoznatijeg albanskog pisca Ismaila Kadarea, ali i diktatora Envera Hoxhe.

Komentari

Komentari