Četvrtak, 1 listopada, 2020

Zdravstvo u 2019. – Još jedan neuspio pokušaj opoziva Kujundžića, prosvjed medicinskih sestara

Još jedan pokušaj opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića u Hrvatskom saboru, prosvjedi medicinskih sestara i tehničara nezadovoljnih plaćama i uvjetima rada te val tužbi liječnika zbog krivo obračunatih prekovremenih sati najjače su odjeknuli protekle godine u području zdravstvene politike.

Iako je bilo najavljen, ni u ovoj godini nije donesen novi Zakon o zdravstvenom osiguranju, a dugovi bolnica za lijekove i medicinski materijal i dalje su na razini od oko 8,5 milijardi kuna, zbog čega su veledrogerije i ove godine prijetile obustavom isporuke lijekova.

Nezadovoljstvo medicinskih sestara i liječnika

Zdravstvena administracija isticala je kako su dugove naslijedili, a sustav uspjeli financijski stabilizirali, kao i da su ugovorene rekordne 2,2 milijarde kuna sredstva iz EU-ovih fondova za obnovu i opremanje zdravstvenih ustanova.

Otvoreno je niz novoobnovljenih kapaciteta, a na listu lijekova HZZO-a uvršteni brojni novi skupi lijekovi za koje je osiguran dosad najveći iznos – 1,5 milijarde kuna. Jedan od projekata koji je Vlada predstavila u travnju bio je početak gradnje Nacionalne dječje bolnice u Blatu.

To su bili i glavni argumenti kojima se Vlada usprotivila ponovnom pokušaju Kujundžićeve smjene u Hrvatskom saboru u listopadu, koji je proljetos pokrenula oporba optuživši ga da je propustio strateški upravljati zdravstvenim sustavom, provesti potrebnu racionalizaciju i financijski ga dovesti u red.

Svoje nezadovoljstvo u kolovozu iskazale su medicinske sestre i tehničari, čiji su sindikati zaprijetili štrajkom nezadovoljni odbijenicom Vlade na parafirani Kolektivni ugovor za zdravstvo, koji je zaposlenima jamčio veće plaće.

Nizom prosvjeda širom Hrvatske upozoravali su na nedostatak zaposlenih u zdravstvu i rad u otežanim uvjetima za koji nisu odgovarajuće plaćeni. Vlada je nakon mjesec dana prosvjeda i pregovora popustila te je za sve zaposlene u zdravstvu dogovoreno povećanje dodataka na plaće za uvjete rada i odgovornost, što na godišnjoj razini iznosi 400 milijuna kuna.

Nezadovoljstvo su u 2019. iskazali i liječnici koji traže donošenje posebnog zakona o njihovim plaćama ili strukovni kolektivni ugovor, budući da Vlada ni nakon dvije godine nije izmijenila Zakon o reprezentativnosti koji bi im omogućio da ravnopravno s drugima sudjeluju u kolektivnim pregovorima.

Zbog toga su Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički sindikat (HLS) krajem studenoga pokrenuli akciju prikupljanja potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad dulji od 48 sati tjedno, a bez prekovremenog rada će, tvrde, doći do kolapsa u bolnicama.

U prosincu je stigla i presuda Vrhovnog suda u korist 4000 liječničkih tužbi koje su podnesene protiv bolnica zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati tijekom proteklih godina, pa bi se oko načina isplate tog duga, koji se procjenjuje na 1,5 milijardi kuna, ubrzo trebao postići dogovor između ministra zdravstva i HLS-a.

Projekt za rješavanje problema lista čekanja

Gorući problem hrvatskog zdravstva godinama su liste čekanja pa se puno očekuje od projekta Jedinstvenog kalendara naručivanja na bolničke pretrage, koji je u prosincu pokrenuo HZZO.

Novim načinom naručivanja trenutno je obuhvaćeno devet postupaka na koje se najduže čeka – MR, CT, holter EKG, UZV srca, ergometrija, operacija katarakte, UZV dojke, UZV štitnjače i gastroskopija, a cilj je listu postupaka s vremenom proširiti.

Zasad je u kalendar uključeno više od 40 bolnica koje imaju kompatibilni informatički sustav, a do početka svibnja iduće godine trebale biti biti uključene sve 64 hrvatske bolnice.

Hrvatska medicina i ove je godine bilježila uspjehe primjenjujući nove sofisticirane metode liječenja u brojnim područjima, a pothvat koji je svakako najviše odjeknuo bilo je prvo razdvajanje sijamskih blizanki u Hrvatskoj, koji je izveo tim stručnjaka KBC-a Zagreb.

(Hina)fah

Komentari

Komentari