EPA/FEHIM DEMIR

Zbog virusa će se vjerovatno smanjiti očekivano trajanje života

Podijeli

Za razliku od Švedske koja je sebi mogla dopustiti famozni “švedski model” i držati virus pod kontrolom iako kruži u populaciji, kod nas često imamo zajednička domaćinstva u kojima živi više generacija, dakle ima starijih ljudi, kroničnih bolesnika za koje bi taj virus mogao biti problem, kaže poznati epidemiolog, piše Večernji.

Prof. dr. Ozren Polašek profesor je na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu. Pripada u elitnu skupinu od jedan posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu i član je Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa. Razgovarali smo o tome što nas sve tišti u ovom koronavremenu: što nas čeka na jesen, o rizicima početka školske godine, zaštitnim maskama, cijepljenju, ukidanju ljudskih sloboda, prosvjedima, psihozi, pretjerivanju, kao i najizglednijim rješenjima situacije u kojoj smo se neželjeno našli.

Treba li nas uznemiravati rast broja novozaraženih? Ne jako. Zasad nam sam broj novozaraženih nije veliki problem jer se oni u manjem dijelu prelijevaju u zdravstveni sustav, a ono čega se najviše bojimo vezano za koronavirus je zagušenje zdravstvenog sustava. Zbog čega je bolest danas blaža? Je li virus oslabio ili smo mi ojačali ili mu jednostavno toplo vrijeme ne odgovara? Vrlo vjerojatno se virus nije promijenio toliko da bismo mogli reći da su promjene virusa uzrok sadašnjoj povoljnijoj situaciji, nego jednostavno  naše sluznice bolje reagiraju ljeti, više smo vani, više je UV zraka i virusu je teže preživjeti izvan domaćina, odnosno našeg tijela.

Je li moguće da na jesen simptomi opet budu ozbiljniji, kao što je bilo proljetos? To je drugo najvažnije pitanje vezano uz ovaj virus koje nas muči. Zasad na njega još ne možemo pouzdano odgovoriti. Procjene idu od toga da je virus sam izgubio svoju virulenciju i da će na jesen biti bolje, što je jako optimističan scenarij. Nekakva realistična varijanta kaže da nam sve zarazne respiratorne bolesti budu teže tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. To je, uostalom, sezona gripe, a ovo je također virus dišnog sustava, tako da je najizgledniji scenarij da će se situacija pogoršati. Ali, jako je važno to što smo dosad dosta naučili o virusu i sigurno ćemo u jesen ući spremniji.

Može li se svatko od nas pojedinačno pripremiti kako bismo bili otporniji? Cijepljenjem protiv gripe, da smanjimo rizik za nju, ali i za istodobno obolijevanje od obje bolesti. Možemo raditi na općem poboljšanju svoga zdravlja, ali, na žalost, nemamo specifičnih alata protiv koronavirusa sve do pojave cjepiva. I to je glavna podloga naše borbe protiv virusa – sa što manjim brojem zaraženih doći do trenutka u kojem ćemo moći cijepiti dovoljno ljudi da zaustavimo ovu situaciju. Koliko je znanost blizu pronalaženju cjepiva? Pojavu cjepiva čekat ćemo od nekoliko mjeseci do godine dana. Šest cjepiva je trenutačno u zadnjoj fazi istraživanja i računamo da će početkom sljedeće godine neka od njih biti registrirana i spremna za primjenu. Onda će doći na red pitanje kako osigurati dovoljan broj doza cjepiva, kako i koliko brzo ih možemo primijeniti, kao i najvažnije pitanje: tko će se sve htjeti cijepiti. U svakom slučaju, 2021. godina bit će nam obilježena cijepljenjem.

Više o temi pročitajte klikom OVDJE.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> CAPAK JE BIO U KRIVU? ‘Imat ćemo 500 slučajeva dnevno!’ S koronom u RH događa se nešto čudno…
>>> (VIDEO) Pogledajte trenutak kad je Trump rekao Vučiću da su se obvezali preseliti svoje veleposlanstvo u Jeruzalem
>>> ‘Odustat ću ako se pokaže da ne mogu pobijediti u Zagrebu’
>>> Zaharova ismijala Vučićevo ponašanje u Bijeloj kući, Vučić odgovorio da je mogao i čučnuti ili kleknuti
Komentari

Najnovije