Srijeda, 2 prosinca, 2020

Žao nam je, stigla je jako loša vijest o koroni: ‘Što prije ovo prihvatite…’

‘Novo normalno’, zapravo je totalno od suprotnosti od ‘normalnog’ na kakvo smo naviknuli

“Novo normalno” izraz je koji u svjetskoj javnosti odjekuje još od ožujka kada se pandemija koronavirusa raširila na globalnoj razini. To “novo normalno”, zapravo je totalno od suprotnosti od “normalnog” na kakvo smo naviknuli, međutim, oni koji misle da će se stvari skoro vratiti u “staro normalno” su u velikoj zabludi, tvrde neki stručnjaci.

Ova godina polako se približava kraju i vjerojatno će se ovakvo stanje s pandemijom odvući i u 2021. godinu, a tko zna, možda i na 2022. koju neki znanstvenici predviđaju kao godinu početka masovnog cijepljenja protiv koronavirusa. Čekanje normalnog predstavlja opasnost jer ono što se treba napraviti jest dogovor oko toga kako se nositi s onim što je pred nama.

“Političari koji se pretvaraju da je ‘normalno’ pred vratima zavaravaju sebe ili svoje sljedbenike, ili možda oboje. Ljudi koji pretrpe tragedije na kraju se vrate na svoju prethodnu razinu sreće. Ali mislim da je Covid-19 malo drugačiji, jer stalno očekujemo da će uskoro završiti. Stoga nema potrebe trajno mijenjati svoje stavove o tome”, rekao je za CNN Thomas Davenport, ugledni američki profesor informacijske tehnologije i menadžmenta na Babson Collegeu u Wellesleyju u Massachusettsu.

Pojava ‘pristrane normalnosti’

Ljudi imaju tendenciju vjerovati da su promjene tek privremene i da će budućnost opet izgledati kao prošlost. Ta pojava naziva se “pristrana normalnost”. Osobe koje se ne prilagode promjenama vjeruju da će se vratiti ono što pamte kao “normalno” i da će se odgoditi promjena njihovih dnevnih rutina i načina života.

Oni koji odbijaju nositi maske možda su krivi za pristranu normalnost, rekao je Davenport, budući da tu promjenu u životu doživljavaju kao prolazni trend koji ne trebaju prihvatiti.

Hedonska prilagodba

No moždani sklop radije tako preživljava, iako je dio ljudskog uma možda sklon oduprijeti se promjenama jer osjećamo da su katastrofe prolazni događaj, drugi jači dio našeg mozga brzo prihvaća novo. “Hedonska adaptacija” složen je naziv zašto preživljavamo te označava sposobnost uma da brzo prihvati nešto u čovjekovu okruženju što bi ga tjednima ranije zaustavilo na putu. Taj način preživljavanja izvorno je bio namijenjen zaštiti od grabežljivaca i zato sve relativno nove stvari doživljavamo stalno kao prijetnje, piše CNN.

“Kad se dogode i dobre i loše stvari, u početku osjećate snažne emocije. Tada se prilagodite i vratite se na početno stanje. To je puno snažnije s pozitivnim događajima. Ljudi se ne prilagođavaju u potpunosti negativnim promjenama u svom životu. Prednost hedonske prilagodbe je što djeluje u svim smjerovima. Promjene koje mijenjaju svakodnevni život u jednom mjesecu mogu se tako brzo srušiti sljedećeg kad više ne budu relevantne. To bi moglo biti prilagođavanje maski kao novoj normalnoj stvari, a zatim prilagodbi natrag na staru normalu”, kazala je Sonja Lyubomirsky, ugledna profesorica psihologije na kalifornijskom Sveučilištu Riverside.

Neke promjene su zaista korisne i ‘ostaju’ među ljudima

Naša ponašanja povezana su s našim svakodnevnim rutinama te se “automatski pokreću”. Američka profesorica objašnjava da, ako je navika prava, ona će se i održati. Primjerice, sada češće peremo ruke, čak bez razmišljanja pa profesorica smatra da je to navika koja će ostati s ljudima.

Objašnjava da je tako bilo i s prethodnom generacijom koja je odrasla tijekom depresije te je još uvijek posebno pažljiva kada je u pitanju trošenje hrane i svega ostaloga. “Ta navika im je ostala”, govori profesorica. Ipak, kratkoročne promjene ljudima lako padaju.

Profesorica Lyubomirsky se za CNN prisjetila sastanka akademika na otvorenom kojem je prošlog ljeta nazočila u Montani, gdje su se provodili Covid testovi i održavali protokoli. Za nekoliko minuta ponašanje sudionika vratilo se u predpandemijsku blizinu jedni drugima, prenosi Danas.hr

“Svi smo se vratili kao da se pandemija ne događa”, rekla je. “Svi su bili nekako veseli. Nisam ni primijetila da sam to radila, uvidjela sam tek kasnije”, kaže ona.

‘Život je niz promjena, ali dajemo veću važnost onome što trenutno osjećamo’

“Život je u biti niz promjena i prilagodbi, a upravo je prilagođavanje nešto što ljudi dobro rade. Ljudi imaju tendenciju davati veću težinu onome što osjećaju u ovom trenutku.

Jedan moj prijatelj vegetarijanac ponovno je počeo jesti meso tijekom pandemije jer je njegovo vegetarijanstvo ‘pandemija učinila besmislenim’. Druga prijateljica je odjednom obojila kosu u plavu i to bez objašnjenja, samo je htjela imati drugu boju kose”, objašnjava profesorica.

S vremenom će ljudi otkriti koliko su u biti otporni i da se budućnost ponovno može činiti “normalnom”, koliko god drugačija bila.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> PAVLIČEK U SABORU ODGOVORIO SDSS-ovki: “Poštovana” zastupnice, sramite li se kada se pogledate u ogledalo? Bojite li se Božjeg suda?
>>> Hrvate zgranula nova mjera Stožera: ‘Ovo je totalni lockdown, ovo je kraj…’
>>> ŠTO SE DOGAĐA S MILANOVIĆEM: Psihologija ima objašnjenje za ovo…
>>> OPREZ! POLICIJA UPOZORAVA: Osječanki izvan Hrvatske oduzeli osobnu i čeka je kazna do 5000 kuna
Komentari

Komentari