Utorak, prosinac 10, 2019

ZAKON JE NA STRANI LOPOVA: Snimite li lopova u krađi vašeg bicikla, lopov vas može tužiti

Ako vam ikada ukradu bicikl, a imate sreću da je krađu snimila nadzorna kamera prije nego što snimku lopova objavite na društvenoj mreži ne bi li vam prijatelji i znanci pomogli u potrazi morat ćete dvaput promisliti. 

Lopov bi mogao biti oslobođen

Dodaje i kako time što bi se osoba sa snimke razotkrila ne znači automatski da priznaje počinjenje djela. I dalje mora doći do kaznenog postupka i eventualne sudske presude, koje se ne baziraju samo na temelju onoga što se na snimci vidi, pa nisu rijetki slučajevi da počinitelj, iako se na snimkama vidi kako je počinio krađu, bude oslobođen zbog nedostatka dokaza.

Osim toga što bi osoba koja odluči objaviti snimku mogla biti žrtva progona potencijalnog kradljivca, postavlja se pitanje i smijemo li nakon što krađu prijavimo policiji objaviti snimke te iste krađe na društvenim mrežama s obzirom na to da je postupanje tijekom policijskih izvida i istrage tajno, što bi konkretno značilo da time narušavamo istragu i odajemo podatke iz istrage, a to je prema Zakonu o kaznenom postupku – kazneno djelo.

Zašto građani apsolutno nikada ne bi sami trebali objavljivati snimke kradljivaca, detaljno su za Večernji list objasnili u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Evo što kaže AZOP

‘Za korištenje i daljnju obradu nečijih osobnih podataka u koje spadaju i fotografije i videozapisi s likom osobe koja se može identificirati potrebno je imati valjani pravni temelj. Nadzorne kamere najčešće se koriste radi zaštite objekata, imovine ili osoba, što u pravilu ne uključuje njihovo korištenje za javnu objavu, kao ni mogućnost izravnog davanja snimaka građanima. Posebno ističemo kako je obveza i odgovornost svakog voditelja zbirke osobnih podataka učinjenih videonadzornim sustavom da poduzme sve mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnog gubitka, uništenja ili od nedopuštenog pristupa, promjene, objavljivanja i svake druge zlouporabe. Ako žrtva kaznenog djela sama dođe do snimki nadzornih kamera te ih učini javno dostupnima na internetu i društvenim mrežama a da za takvo postupanje nije imala valjani pravni temelj, onda bi bili ostvareni elementi iz opisa kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka. Na određeni način te radnje predstavljaju i svojevrsno samovlasno postupanje, tj. uzimanje pravde u svoje ruke za što nema pravnog utemeljenja ni prihvatljivog opravdanja’, navodi Anto Rajkovača, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka.

‘Postoji mogućnost ozbiljnog ugrožavanja i narušavanja prava osoba na privatnost takvim objavama budući da nema nikakve prethodne kontrole ni provjere istinitosti i utemeljenosti navoda uz koje se takve fotografije i videozapisi objavljuju. Tako je otvorena mogućnost za pogrešno identificiranje osoba, zamjenu navodnog počinitelja za neku drugu osobu koja je izgledom slična, čime je moguće počinjenje veće štete od one koja je nastala inicijalnim događajem, pa i za mnogostruke smjerane zlouporabe kao što su npr. osvete, ucjene ili prijetnje’, objašnjava Rajkovača.

Izvor: Večernji list/Priznajem.hr

Foto: Slika zaslona

 

Komentari

Komentari