Zagreb, 21.07.2020 - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic održao je tiskovnu konferenciju u dvorištu Banskih dvora nakon 242. sjednicu Vlade, posljednju u ovom sazivu. Na slici Andrej Plenkovic. foto HINA/ Damir SENCAR/ ds

VLADA KREĆE U PRIKUPLJANJE PODATAKA O “POJEDINCIMA KOJI ŠIRE NETRPELJIVOST”

Podijeli

Ovaj tjedan Vlada je u javnu raspravu uputila “Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje”. Cilj je donošenja protokola, kako stoji u tome dokumentu, unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje.

Središnje tijelo za praćenje i objavu podataka o toj vrsti zločina i donesenim presudama bit će Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Taj Ured će pratiti tijek postupka u svakom pojedinom predmetu zločina iz mržnje, objedinit će statističke podatke i objavljivati ih na svojoj službenoj stranici, a podatke će dostavljati i Uredu za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-u).

Razlike u podacima

U protokolu se uvodno objašnjava da izraz “zločin iz mržnje” obuhvaća sva kaznena djela i prekršaje koji su motivirani mržnjom prema žrtvi napada zbog njezine rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti, socijalnog podrijetla. Tako se zločinom iz mržnje smatraju kaznena djela javnog pozivanja na nasilje prema osobama ili skupinama zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, spolne orijentacije, invalidnosti te kaznena djela javnog odobravanja, poricanja ili znatnog umanjivanja djela genocida i ratnog zločina. Kao zločin iz mržnje ovaj protokol tretira i pojedina ponašanja definirana u Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim utakmicama i Zakonu o prekršajima ako su motivirana mržnjom.

Tim se dokumentom Ministarstvu unutarnjih poslova nalaže da posebno pomno prikuplja podatke o skupinama i pojedincima “koji u svom djelovanju iskazuju sklonost činjenju zločina iz mržnje”. Precizno propisuje na koje indikatore policija pri obradi te vrste djela mora posebno obratiti pozornost, kao što su pripadnost žrtve nekoj od manjinskih skupina, percepcija počinitelja da žrtva pripada takvoj skupini ili povezanost žrtve s osobom koja pripada takvoj skupini, prenosi Jutarnji list.

Neugodna presuda

Policija će, stoji u dokumentu, posebnu pozornost obratiti na prisutnost verbalnih izraza mržnje u javnom prostoru, ali i neverbalnih simbola i učestalost govora mržnje na internetu. Državna odvjetništva i sudovi obvezuju se da sa zločinima iz mržnje “postupaju žurno i s posebnom pozornošću”. DORH i sudovi će na posebnom formularu voditi preciznu evidenciju iz koje će biti vidljiv točan broj osumnjičenih osoba, broj žrtava, način na koji je djelo kvalificirano, a potom te podatke dostavljati Uredu za ljudska prava.

A Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu danas je objavio još jednu za Hrvatsku krajnje neugodnu presudu vezanu upravo uz zločin iz mržnje. Hrvatsko je pravosuđe, stoji u presudi, u slučaju P. S., djevojke homoseksualne orijentacije, je muškarca koji ju je 2010. ispred jednog noćnog kluba tresnuo u zid, zatim izudarao šakama pa srušio na pod i cipelario zato što je odbila njegovo udvaranje rekavši mu da je lezbijka, prekršajno kaznilo za remećenje javnog reda i mira sa 300 kuna. DORH je odbacio njezinu kaznenu prijavu za zločin motiviran mržnjom, a Ustavni sud i njezinu ustavnu tužbu.

Najčešće mete zločina su Srbi, Romi te seksualne manjine

Komentari

Najnovije