U svim našim ribarnicama i na tržnicama danas je bilo živo od ranog jutra. Cijene nisu najpovoljnije, ali svatko prema svojim mogućnostima želi očuvati tradiciju blagdanskog stola. Danas uglavnom riba, ali već su se mnogi naveliko opskrbili jajima, šunkom, lukom, pincama; svime onim što čini neizostavan uskrsni objed.

Kako će izgledati uskrsni blagdanski stol govorila je u emisiji HRT-a Tema dana Ema Culi, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu pri HGK i predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever.

Smanjenje PDV-a na živežne namirnice nije donijelo očekivani efekt. Riba i povrće su prema analizi Zavoda za statistiku u prvom kvartalu ove godine čak i poskupjeli. Utjecalo je to i na činjenicu, kako navode u Nezavisnom hrvatskom sindikatu – da će ovoga Uskrsa ipak biti najviše onih koji će si moći priuštiti skromniju košaricu.

“Ono što je bitno napomenuti, to je da s jedne strane bilo je za očekivati da će cijene pasti u košarici zbog toga što je i spušten PDV na dio artikala koji su sastavni dio i košarice, a koji su dio i prehrambenih artikala gdje je PDV spušten. No to se za najveći dio toga nije dogodio, iako će se naći sporadično da su neke cijene niže, ali s obzirom na to da smo skupljali cijene širom Hrvatske, na kraju se dade zaključiti da su i trgovci promišljali da će ovo biti blagdan u kojem će biti tolika potražnja da ili mogu zadržati cijene na razini prošle godine ili neke čak i dignuti. Vidi se kod te bogatije košarice da su te cijene rasle za gotovo 110 kn, baš zato što su neki kvalitetniji sastojci te košarice imali i zamjetan rast cijena.

Na drugoj strani i kod ove najskromnije se vidi, činjenica je da su primjerice jaja ili na razini prošle godine ili čak i lagano i rasla, ali ono što treba reći jedino je prava ona košarica ona tradicionalna ona najskuplja, ona srednja je već ustupak, ona najskromnija je već na razini samo obilježavanja, ali sve skupa najveći dio građana će si moći priuštiti onu košaricu između one najskromnije i one srednje, dakle, čak niti srednju”, rekao je Sever.

“Već dugi niz godina tražimo da se nedjeljom i blagdanima trgovine zatvore, da se i tim ljudima omoguće slobodni dani, da budu s obitelji. Nije to pitanje samo blagdana, nego i nedjelja jer to su jedini dani kada obitelj može biti skupa. Dio trgovaca je to prihvatio zato što im nedostaje radne snage, više zapošljavaju studente pa čak i umirovljenike. Činjenica je da se taj trend mora nastaviti i jedino rješenje za Hrvatsku je da za blagdane i neradne dane i nedjeljama da trgovine ne rade”, ističe Sever.

Culi: ‘Potrošači tri puta dobro promisle što će kupiti’

Cijena uskrsne košarice i ove je godine na razini prošle i pretprošle. Skromnija će stajati oko 500 kuna, srednja oko 1000, a ona bogata oko 1500 kuna. Očekuje se i potrošnja na razini prošlogodišnje.

“Ove tri košarice svakako se razlikuju u vrstama proizvoda. Što se tiče bogate košarice, nju sačinjava janjetina i kvalitetnija riba, kao i konditorski proizvodi i pića. U srednju košaricu ulazi svinjsko meso, rolana šunka i od ribe oslić. I u tu košaricu ulazi nešto konditorskih proizvoda i pića. U skromnu košaricu ulazi piletina, srdela, a konditorskih proizvoda gotovo da i nema”, objasnila je Culi.

“Promet u trgovini na malo je ove godine na godišnjoj razini skočio za 8,7%. Što se tiče prosjeka 2018. godine on se kretao na razini od 3,4%. Ono što mi kroz praćenje vidimo je kontinuirani trend rasta prometa u trgovini na malo.

Tako od rujna 2014,. što je već sada 54. mjesec zaredom kontinuiteta rasta prometa u trgovini na malo. Ako se taj trend nastavi, a mi očekujemo da će se nastaviti promatrajući ostale makroekonomske pokazatelje, onda možemo reći da bi se ove godina, kada se zaokruži cijeli promet na godišnjoj razini, mogao bi se kretati za 0,8% više u odnosu na 2008. godinu kada je počela kriza. Vratili bi se na razinu od prije 11 godina”, rekla je Culi.

“Od 2017. godine raste optimizam potrošača što je pozitivno i za ostvarivanje rasta prometa u trgovini na malo. Na taj pozitivan trend je utjecalo povoljnije oporezivanje plaća pa su plaće nešto porasle, a porasla je i cijena sata rada. O tome ovisi i kretanje osobne potrošnje koja se odrazila i na BDP jer je oko 57,5% učešće osobne potrošnje u BDP-u”, objasnila je Culi.

“Potrošači su nakon krizne 2008. godine postali oprezniji. Tri puta promisle dobro što će kupiti. Promjene u navikama potrošača su evidentne. Međutim bitno je da optimizam potrošača raste”, naglasila je Culi.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!