FaH

Nakon što je Vlada danas napokon usvojila i poslala u saborsku proceduru, ratifikacija Istanbulske konvencije sada ovisi o saborskim zastupnicima. Premijer Andrej Plenković u utorak je kazao kako je za ratifikaciju Konvencije u Saboru potrebna obična većina glasova zastupnika. Drugim riječima, prema tumačenju premijera, dovoljno je da Konvenciju podrži 39 zastupnika i ona postaje dio hrvatskog zakonodavstva.

Po ovoj interpretaciji dovoljno je da se na sjednici pojavi minimalno polovica zastupnika i da je podrži većina prisutnih. No, predstojnica Katedre za Ustavno pravo Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić izričito kaže kako je za ratifikaciju Kovencije potrebno 76 glasova, odnosno apsolutna većina. Njen stav dijeli i jedan ustavni stručnjak koji je želio ostati anoniman, prenosi telegram

>>> ODZVONILO JE ĐAKIĆU, TRAŽI SE SMJENA: HVIDRa – Zbog Istanbulske oduzimamo Vam pravo da nas zastupate

POSAO ZA USTAVNI SUD?

Profesorica Barić upozorava i na još jednu mogućnost, doduše samo teoretsku. “Ako u Saboru ovaj zakon dobije manje od 76 glasova može se ići na Ustavni sud čime se na mala vrata otvara mogućnost da se zakon sruši”. Ipak, teško da će se ovo dogoditi, naglašava Barić, podsjećajući kako je Ustavni sud u sličnim slučajevima već zauzeo stav kako neće odlučivati o ustavnosti međunarodnih ugovora, stoga bi vjerojatno ovakve ocjene odbacio.

“Svejedno, onima koji se protive ratifikaciji Istanbulske ostaje argument da tvrde kako zakon kojim se ona prihvaća nije ustavan jer nije dobio potrebnu većinu glasova i tako se stvaraju dodatne komplikacije jer nema tijela koje bi bilo nadležno za to”.

>>> BRKIĆ SE UPRAVO IZLANUO: Sasvim je jasno kako je Plenković uspio nagovoriti predsjedništvo da ga podrži

KRITERIJI USTAVNOG SUDA

To su svi oni zakoni kojima se razrađuju ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne samouprave. Za zakone koji nisu organski glasa se običnom većinom, odnosno potrebna im je podrška polovice prisutnih zastupnika, minimalno njih 39.

Obzirom da bi se u većini zakona mogla naći neka poveznica s ljudskim pravima, Ustavni sud je razvio kriterije prema kojima se odlučuje što spada u organske zakone, a što ne, pojašnjava profesorica Barić. “Recimo, ako se radi o zakonima koji obrađuju temeljna ljudska prava, u što spadaju osobna i politička, onda se to smatra organskim zakonom, ova ostala ne”, kaže naša sugovornica dodajući da se recimo o Obiteljskom zakonu ili Zakonu o radu tako glasa običnom većinom, dok je za recimo izglasavanje Kaznenog zakona potrebna apsolutna većina.

>>> NARUČENA ANKETA: Istraživanje o Istanbulskoj konvenciji, evo rezultata

PROFESORICA BARIĆ NEMA DVOJBI

No, profesorica Barić kaže kako nema nikakve dvojbe da je zakon kojim se potvrđuje Istanbulska konvencija organski i da je za njegovo glasanje potrebna većina svih zastupnika, odnosno njih 76 kaže za telegram

“Ovo je zakon koji se bavi suzbijanjem nasilja i ima odredbe kojima se predviđaju kaznene mjere, ali i one koji podrazumijevaju međuresornu suradnju što eventualno znači i preustroj državnih tijela. Prema mom tumačenju stoga se o ovome definitivno treba odlučivati većinom glasova svih zastupnika, ako ništa i zato što se razrađuje ravnopravnost spolova, a recimo i Zakon o ravnopravnosti spolova kao i Zakon o suzbijanju diskriminacije su organski zakoni.”

>>> JE LI DOŠLO VRIJEME DA SE DIGNE KATOLIČKA HRVATSKA? Kaptol podržao prosvjed protiv Istanbulske konvencije

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!