vlada.gov.hr - Uljanik gradnja 526

“Uljanik” prodaje dva nedovršena broda ZA KUNU, nitko ih ne želi: “Ne isplate se ni kao staro željezo…”

Podijeli

Krenuo je novi, peti krug prodaje za dva nezavršena broda koji se vode kao dio stečajne mase Uljanika. U skladu s odlukama Skupštine ovog propalog krovnog društva Uljanik grupe, novogradnja 526, odnosno brod za prijevoz stoke te novogradnja 527, koja zauzima navoz u riječkom »3. maju« ponovo su oglašeni za 1 kunu. Hoće li se ovog puta uspjeti posložiti kockice i učiniti kakav-takav pomak s ovim novogradnjama, bit će jasnije 9. kolovoza kada istječe rok za uplatu jamčevine, a definitivno 1. rujna kada završava dražbovanje, piše Novi list.

Ovi nezavršeni brodovi, oba u fazi gradnje na navozu, indikatori su što se kroz neko skorije vrijeme može očekivati da će se događati – ili neće – s riječkim i pulskim brodogradilištem.

Kao što je poznato, Vlada je odlučila dati šansu nastavku gradnje brodova i u Puli, i to kroz novu tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856. kojoj su ujesen prošle godine odobrena i prva državna jamstva u iznosu od 32,5 milijuna kuna za restart proizvodnje. U planovima i projekcijama nastavka brodograđevne djelatnosti u Puli upravo je završetak novogradnje 526 bila prva odrednica.

Navoz kojeg »nema«

S druge strane Učke, novogradnja 527 isto se tako godinama »kiseli« i skuplja hrđu na jednom od ukupno dva trećemajska navoza. U trenutku kad je trebalo izvući trećemajske pogone od stečaja, naravno da pitanje zauzeća jednog navoza i ove novogradnje nije bilo primarno, no s protekom vremena počinje sve više žuljati. Riječko brodogradilište već se našlo u poziciji da je zbog zauzetog navoza moralo odbiti ili odgoditi neke poslovne projekte koji nisu zahtijevali državna jamstva, a ovom su brodogradilištu u proteklom razdoblju moglI donijeti zaradu veću od 100 milijuna kuna.

Svojevremeno je to u Novom listu prvi javno obznanio predsjednik Nadzornog odbora »3. maja« Juraj Šoljić, koji i danas ističe kako se pitanje te novogradnje mora čim prije riješiti jer nijedno veliko brodogradilište, a »3. maj« u ovom trenutku ima blizu 850 zaposlenih, ne može održivo funkcionirati samo na jednom navozu. Upravo takvi, dodatni poslovi imali bi blagotvoran utjecaj na financijske tokove u »3. maju kojemu, podsjetimo, početkom ovog rujna istječe dvogodišnji moratorij koji je potpisan s kooperantima i drugim vjerovnicima na glavninu njihovih potraživanja.

(Ne)atraktivne novogradnje

Nije za očekivati da bi neka brodarska kompanija kupila ove nezavršene gradnje na dražbi, pa makar se te tisuće tona namontiranih sekcija prodavale za 1 kunu. Brodarske kompanije u pravilu ne ulaze u ovakve kombinacije, već idu za tim da za svoj novac, koji je za cijelo vrijeme gradnje ugovorenog broda osiguran kontragarancijama, preuzmu gotov proizvod, odnosno brod. Indicije su da za ove novogradnje neće »zagristi« ni oni koji se bave sekundarnim sirovinama iz razloga pozamašnih troškova da bi se sve skupa odvelo iz brodogradilišta. Interes tog biznisa postojao je, podsjetimo, u slučaju jednog drugog Uljanikovog broda, novogradnje 531, koji se tako vodio samo u Upisniku brodova, a u naravi je riječ o još neugrađenim sekcijama broda, razasutim po pulskom škveru. Radilo se o gotovo 10.000 tona čelika koje se lako i uz relativno male troškove moglo dalje staviti u optjecaj.

Čekalo se do posljednjeg kruga dražbe, kada je početna cijena pala na 1 kunu, i tada se javio riječki Metis, ali na iznenađenje mnogih, i država, odnosno Ministarstvo financija. Kao razlučni vjerovnik, Ministarstvo financija u jeku dražbovanja odlučilo je iskoristiti svoje pravo i izvršiti prijeboj. Taj je potez državu direktno koštao 1,35 milijuna kuna, dok je dodatnih 4,5 milijuna kuna iz državnog proračuna zadržano na posebnom depozitu pazinskog Trgovačkog suda kao potencijalni trošak stečajne mase Uljanika koji bi se, ovisno o ishodu spora koji se vodi, također trebao namiriti iz ovog prijeboja. Što je državu ponukalo da preuzme u vlasništvo novogradnju 531, bolje rečeno više tisuća tona dijelova nikad izgrađenog broda, može se samo nagađati, tim više što je dosad praktički nitko nije spominjao.

Država, odnosno Ministarstvo financija za sva izdana i protestirana jamstva za kredite propalom Uljaniku ima hipoteke na svim novogradnjama, pa je opcija prijeboja za preuzimanje u punopravno vlasništvo otvorena i u slučajevima novogradnje 526 i 527, međutim, to se dosad – a održana su četiri kruga dražbe – nije iskoristilo. Umjesto toga, Skupština Uljanika u stečaju u kojoj ista ta država, s obzirom na visinu svojih potraživanja, ima glavnu riječ, prošlog je mjeseca odlučila da se ide u ponavljanje dražbe za oba broda za 1 kunu, što je proces koji po svakom krugu traje otprilike tri mjeseca.

Jeftinije dražbovanje od prijeboja?

Neki naši sugovornici koji se bave trgovačkim pravom sugeriraju da bi državi, umjesto korištenja instituta prijeboja, jeftinija opcija za preuzimanje u stvarno vlasništvo bila da dražbuju, pogotovo ako nema protuponuđača. Naime, kod izjave o prijeboju hipotekarni vjerovnik svejedno je dužan namiriti sve troškove stečajne mase koji se odnose na tu imovinu. U slučaju novogradnje 531, iz uplaćene jamčevine od blizu milijun eura državi se odmah »uzelo« 1,35 milijuna kuna na ime troškova unovčenja te imovine, ali i još dodatnih 4,5 milijuna kuna koji su trenutačno deponirani na posebnom računu suda i njihov utrošak ovisi o ishodu spora koje Uljanik u stečaju vodi s nekadašnjim Uljanik brodogradilištem. Kod »klasičnog« dražbovanja, navode sugovornici, troškovi stečajne mase namiruju se samo iz iznosa postignute kupovnine koja, hipotetski, može biti i 1 kunu ako je samo jedan ponuđač na dražbi. Uplaćena jamčevina u tom se slučaju vraća u cijelosti.

Vrata su otvorena i da se sama brodogradilišta, riječko i pulsko, jave na dražbu, svako za »svoj« brod. Problem je, međutim, pozamašna jamčevina koja se prethodno mora uplatiti s obzirom na procijenjenu vrijednost ovih brodova u izgradnji. U slučaju novogradnje 526 ista iznosi 12,8 milijuna kuna, dok je za novogradnju 527 riječ o 7,4 milijuna kuna. Kako doznaje Novi list, s originalnim naručiteljem novogradnje 527, kanadskom Algomom, u »3. maju« još uvijek vode razgovore o mogućnosti da se završi i taj samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta, no hoće li to uroditi konkretnim dogovorom, ostaje za vidjeti. Da bi se oslobodio navoz, jedna od opcija je i da se ta novogradnja u »3. maju« zgotovi tek toliko da se može porinuti u more što, navodno, ne iziskuje puno – ni financijski, ni vremenski.

Komentari

Najnovije