Ponedjeljak, 27 siječnja, 2020

U Mađarskoj, Bugaraskoj Poljskoj i Češkoj neviđen rast plaća, a u Hrvatskoj kao u Njemačkoj!

Plaće u prošlih godinu dana, u gotovo svim članicama EU-a, napredovale su dva do tri puta brže od rasta gospodarstva i produktivnosti. To je omogućilo zaposlenima povećanje plaća tempom neviđenim još od razdoblja prije krize iz 2008. godine. U članicama eurozone rast BDP-a lani je iznosio oko 1,2 posto, dok su plaće rasle po stopi od 2,4 do 2,9 posto, kako u kojoj zemlji.

U Njemačkoj je procijenjeni rast BDP-a lani iznosio samo 0,5 posto, ali plaće su podignute 3 posto. Istodobno, eksplozija rasta plaća zahvatila je nove članice EU-a iz srednje i jugoistočne Europe.

Dok su u Hrvatskoj plaće lani nominalno povećane 3,6 posto, u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj one rastu po stopi od 10 do 15 posto, a u Češkoj, Poljskoj i ostalim usporedivim zemljama (osim Slovenije) po stopi od 6 do 8 posto.

Na taj zaokret države su prisiljene zbog straha od izbijanja ekonomske recesije.

Preciznije, recesija je već zahvatila industriju Njemačke, Italije, Španjolske i brojnih drugih zemalja. Vodeća europska gospodarstva, koja su orijentirana na izvoz, masovno gube kupce u Kini i ostalim dijelovima svijeta, pa spas traže u domaćim kupcima, kojima se povećavaju primanja.

Ukratko, unatoč padu industrije, ukupno gospodarstvo u članicama EU-a lani je održalo glavu iznad vode i napredovalo po stopi od oko 1,4 posto – zahvaljujući rastu snažnog sektora usluga, koji se temelji na potrošnji sve bolje plaćenih radnika i umirovljenika.

U Hrvatskoj, unatoč nedostatku radne snage, veći rast plaća izostaje a industrija stagnira. No potrošnja građana u maloprodaji u Hrvatskoj u prosincu je ipak skočila na rekordnih 15,8 milijardi kuna, ili 6,4 posto više nego u istom mjesecu lani.

Silazna putanja u europskoj industriji, koja je temelj cijeloga gospodarstva, zaustavila se prošle jeseni, počevši od Njemačke.

Međutim, optimizam nije dugo trajao. Najnovija istraživanja koja je početkom godine objavila londonska kuća IHS Markit, pokazuju da je u prosincu industrija nastavila tonuti i da opasnost od izbijanja recesije u ovoj godini nije nestala.

Naime, Markitov PMI indeks prerađivačke industrije u prosincu u eurozoni pao je na 46,3 boda, dok je u studenome iznosio 46,9 bodova.

Svaka vrijednost indeksa iznad 50 bodova označava ubrzanje gospodarske aktivnosti, a pad ispod te crte ukazuje na klizanje u recesiju.

Međutim, zlokobno je to što industrija najbrže klizi nizbrdo u Njemačkoj, europskoj gospodarskoj lokomotivi, u kojoj je u prosincu zabilježen pad indeksa na samo 43,7 bodova.

Zaraza se širi na Italiju, Španjolsku, Austriju, gdje su se indeksi spustili na 46 do 48 bodova.

– Proizvođači u eurozoni izvijestili su o strašnom kraju 2019. godine, s padom proizvodnje po stopi nezabilježenoj od 2012. godine, upozorio je Chris Williamson, glavni ekonomist IHS Markita.

Narudžbe proizvođačima “nastavile su padati jednom od najbržih stopa u posljednjih sedam godina”, kaže ekonomist Markita, ističući da Europu od krize trenutačno spašavaju domaći kupci.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> POČELO JE: Vučić se žestoko obrušio na predsjednika Milanovića
>>> MILANOVIĆ NA PRISEZI MORA IZGOVORITI OVE ČETIRI RIJEČI – Hoće li ih uspjeti prevaliti preko usta?
>>> Vesna Pusić: Vraćanje Hrvatske u Region je jedino što je blizu zdrave pameti
>>> Milošević uvjeren da su građani srpske nacionalnosti ‘dobro čuli poruke’ i većinom glasali za Milanovića
Komentari

Komentari