TOTALNI RAT: Krenulo je topništvo, helikopteri i mobilizacija, skupljaju se ljudi koji su spremni otići na frontu

Podijeli

Armenija i Azerbajdžan proglasili su ratno stanje dok traju žestoke borbe za Gorski Karabah. To bi mogla biti najjača eskalacija od rata za spornu regiju devedesetih godina.

U centru Erevana, glavnoga grada Armenije, skupljaju se ljudi spremni ići na frontu, prenosi dopisnik DW-a s lica mjesta. U nedelju je predsjednik vlade te zemlje Nikol Pašinjan objavio da su oborena dva azerbajdžanska vojna helikoptera i tri bespilotne letjelice, kao i da su uništena tri tenka, piše Deutsche Welle.

Nije bilo moguće iz neovisnih izvora utvrditi je li to djelovala armenska vojska ili pobunjenici u samoproglašenoj Republici Nagorno-Karabah, području koje se službeno nalazi u Azerbajdžanu, ali je pod kontrolom tamošnjih Armenaca koji čine većinu stanovništva toga područja.

Tijekom noći i u ponedjeljak nastavljena je razmjena topničke vatre. Prema izjavama dužnosnika obiju zemalja i izvorima iz redova pobunjenika, u dva dana je stradalo najmanje 46 osoba, među kojima ima i civila.

Na rubu totalnog rata

Prema pobunjenicima, azerbajdžanska vojska je bombardirala regiju u nedjelju ujutro, posebno glavni grad toga područja Stepanakert. „Tako nešto se nije dogodilo od devedesetih“, kaže dopisnica njemačkog javnog servisa ARD Silvia Stöber za DW. Ministarstvo obrane u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu je priopćilo da je u pitanu „protuofenziva kako bi se zaustavile armenske vojne aktivnosti i osigurala sigurnost stanovništva“.

U obje zemlje je proglašeno ratno stanje i počela je mobilizacija. „Na rubu smo totalnog rata u Južnom Kavkazu koji bi mogao imati nepredvidive posljedice“, napisao je premijer Pašinjan na Twitteru. „Spremni smo za taj rat.”

Novinarka Stöber kaže da Rusija i Turska, podržavajući prva Armeniju, a druga Azerbajdžan, raspiruju konflikt dviju bivših sovjetskih republika. „Vodstvo Azerbajdžana možda ima više motivacije da sukob eskalira jer ima snažnu podršku Turske. S druge strane, uvoz ruskog oružja u Armeniju znači da će se sukob vjerojatno nastaviti“, navodi ona.

„Tenzije traju godinama“, kaže Stöber. „Obje strane su u lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji i obje vlasti pokušavaju okupiti narod iza sebe. Koriste svaki povod da skrenu pozornost s domaćih problema.“ Njemački šef diplomacije Heiko Maas pozvao je obje strane da „odmah prekinu borbena djelovanja i posebno granatiranje sela i gradova“.

Tri desetljeća sukoba

Dvije kavkaske države su gotovo trideset godina u konfliktu oko Gorskoga Karabaha, područja na kojem većinom žive Armenci, ali koje je u sovjetsko vrijeme pripojeno Azerbajdžanu. Početkom devedesetih su armenski pobunjenici preuzeli faktičku kontrolu, nakon rata u kojem je stradalo 30.000 ljudi.

Gorski Karabah je još 1991. proglasio neovisnost, ali nije dobio međunarodno priznanje. Azerbajdžan, u kojem većinu stanovništva čine muslimani, traži povratak kontrole nad tim područjem nastanjenom većinom pravoslavnim Armencima.

Posljednje mjesece obilježile su međusobne optužbe za napade na sela u području razgraničenja. U srpnju je u sukobu, koji nije imao veze s ovom regijom, na granici stradalo dvanaest vojnika.

Posljednji veliki sukob odigrao se 2016. kada je stradalo preko stotinu ljudi. Posljednja velika inicijativa da se posreduje u mirovnim pregovorima između Erevana i Bakua pokrenuta je 2010. godine i neslavno je propala.

Najveća ekslacija sukoba od devedesetih godina prošlog stoljeća

Snage dviju bivših susjednih sovjetskih republika ratuju raketama i artiljerijskom vatrom, a to je najveća eskalacija tog starog sukoba od devedesetih godina prošlog stoljeća. Dodatna eskalacija rata bi u sukob mogla uvesti i regionalne velesile Rusiju i Tursku. Moskva s Armenijom ima obrambeni savez, a Ankara podržava srodno turkijsko stanovništvo Azerbajdžana.

“Nešto ovakvo nismo vidjeli od primirja devedesetih. Borbe se odvijaju na svim dijelovima prve linije”, rekla je Olesja Vartanian, stručnjakinja za regiju južnog Kavkaza iz neovisne organizacije Crisis Group.

Ona ističe da veća prisutnost raketa i artiljerije povećava vjerojatnost stradanja civila, što bi potkopalo pokušaje rješavanja sukoba diplomatskim putem.

“U slučaju masovnih žrtava bit će ekstremno teško zaustaviti te borbe i definitivno ćemo svjedočiti punokrvnom ratu s potencijalnim intervencijama Turske ili Rusije ili obaju država”, rekla je Vartanian.

Većinski kršćanska Armenija i većinski muslimanski Azerbajdžan oko Nagorno Karabaha su se prvi put sukobili osamdesetih godina. Ta je regija unutar Azerbajdžana, no Armenci su tamo većinski narod i kontroliraju ju.

Novi sukobi su vratili zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, koridora za cjevovode koji na svjetska tržišta dovode naftu i plin.

Angela Frangian, redateljica koja živi u Stepanakertu, prijestolnici Nagorno Karabaha, prenosi kako su stanovnici u skloništima te kako se stalno čuju eksplozije. Svi dućani su zatvoreni, a na ulici nema gotovo nikoga.

Erdoganov zahtjev

Turski predsjednik Tayyip Erdogan zatražio je od Armenije da odmah napusti azerbajdžanske teritorije i poručio da je vrijeme za dovršetak krize u Nagorno Karabahu. Armenski parlament osudio je vojni napad Azerbajdžana i objavio da ta država dobiva pomoć Turske, što bi moglo destabilizirati regiju. Službeni Baku tvrdi da Turci ne sudjeluju u borbama.

Vlasti Nagorno Karabaha objavile su da je u borbi s azerskim snagama u ponedjeljak ubijeno 28 vojnika te regije, dok je u nedjelju ubijeno njih 16, a više od 100 je ozlijeđeno.

Nagorno Karabah je objavio i da je vratio dio teritorija izgubljenog u nedjelju. Armensko ministarstvo obrane priopćilo je kako je ozlijeđeno 200 Armenaca, prenosi novinska agencija Interfax.

Ured glavnog tužitelja Azerbajdžana u ponedjeljak je objavio kako su ubijena dva azerska civila, nakon što ih je dan ranije poginulo pet, a trideset ih je ozlijeđeno. Interfax prenosi izjavu glasnogovornika azerbajdžanskog ministarstva obrane Anara Evjazova da je azerska vojska okupirala nekoliko strateški važnih uzvisina u blizini sela Tališ.

“Neprijateljski položaji napadnuti su raketama, artiljerijom i iz zraka, što je primoralo neprijatelje da preda točke koje su držali”, rekao je Evjazov. Dodao je da je u sukobima ubijen i Lernik Babajan, zapovjednik armenskog zračnog bataljuna, no to još nije potvrđeno.

Sukobi između dvije države potaknule su diplomatsku ofenzivu. Kina je pozvala obje strane da se suzdrže, dok Rusija poziva na primirje, a Turska najavljuje podršku Azerbajdžanu. Nagorno Karabah je u međunarodnom pravu priznati dio Azerbajdžana, no etnički Armenci koji čine veliku većinu te regije to odbacuju. Uz podršku Armenije oni vode poslove te regije otkad se Nagorno Karabah odcijepio od Azerbajdžana u sukobu koji se dogodio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Iako je 1994. dogovoreno primirje, dvije države se često optužuju za napade u regiji i uz međusobnu granicu.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> Hrvate zgranula nova mjera Stožera: ‘Ovo je totalni lockdown, ovo je kraj…’
>>> ŠTO SE DOGAĐA S MILANOVIĆEM: Psihologija ima objašnjenje za ovo…
>>> OPREZ! POLICIJA UPOZORAVA: Osječanki izvan Hrvatske oduzeli osobnu i čeka je kazna do 5000 kuna
>>> CRNA GORA ŠAPATOM PADA: Opća mobilizacija, Srbi spremaju neviđenu spletku na popisu stanovništva
Komentari

Najnovije