Četvrtak, 6 kolovoza, 2020

TODORIĆ pokrenuo arbitražni postupak protiv Hrvatske u Washingtonu

Tužba koju je pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu podnio Ivica Todorić deseta je trenutno aktivna tužba protiv Hrvatske pred tim arbitražnim sudištem koji je dio grupe Svjetske banke. Tužbu nije podnio Todorić osobno, nego njegove nizozemske tvrtke Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V. preko kojih je Todorić bio većinski vlasnik Agrokora, a početkom srpnja potvrđen je i arbitar u ime Hrvatske i to će biti, prema podacima sa stranica ICSID-a, Kanađanin J. Christopher Thomas. Već ranije potvrđen je prvi arbitar po Todorićevom izboru, i to je Švicarac Charles Poncet.

Iz podataka koje je o slučaju, što ga je Todorić pokrenuo još u ožujku, objavio ICSID, vidljivo je da on tuži Hrvatsku zbog kršenja bilateralnog ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Nizozemske. Većina sporova koji se vode protiv Hrvatske u Washingtonu pozivaju se na kršenje nekog bilateralnog ugovora i to između Hrvatske i neke druge članice Europske unije.

Upravo to bi moglo u konačnici i Todoriću, kao i još nekim tužiteljima biti slaba točka jer su u svibnju 23, od 27 članica Europske unije, među njima i Hrvatska, potpisale sporazum o prestanku važenja bilateralnih ugovora, čime se izvan snage stavljaju i odredbe o arbitraži iz tih ugovora.

Tim su sporazumom članice Unije ispoštovale odluke Europskog suda u slučaju Achmea, kad je Slovačka uspjela ishoditi presudu kojom nacionalni sudovi iz zemlja članica EU-a nisu dužni provesti odluku arbitraže iz Washingtona koja je išla u korist tog nizozemskog investitora.

Neprimjenjive klauzule

Sporazum koji tek treba stupiti na snagu nisu potpisale Austrija, Irska, Finska i Švedska. No, Nizozemska na koju se u svojoj tužbi poziva Todorić, potpisala je taj sporazum i to bi moglo izvan snage staviti i postupak arbitraže, odnosno barem provedbu odluke koje sud u Washingtonu donese, pretpostavlja Novi list. No znajući kako Hrvatska prolazi na međunarodnim arbitražama, teško je nešto prognozirati.

Naime, u Sporazumu 23 članice EU-a se navodi da “ugovorne stranke potvrđuju da su arbitražne klauzule protivne Ugovorima EU-a te su stoga neprimjenjive.”

– Kao rezultat te neusklađenosti arbitražnih klauzula s Ugovorima EU-a, arbitražna klauzula iz bilateralnog ugovora o ulaganjima ne može služiti kao pravna osnova za arbitražni postupak od dana na koji je posljednja od stranaka takvog bilateralnog ugovora o ulaganjima postala država članica Europske unije, stoji u Ugovoru. Još je propisano i da sporazum ne utječe na završene arbitražne postupke, a to je svaki postupak koji je završen odlukom ili nagodbom prije 6. ožujka 2018. godine.

Uz to se navodi da arbitražne klauzule ne mogu služiti kao pravna osnova za novi arbitražni postupak, a da “novi arbitražni postupak” znači svaki arbitražni postupak pokrenut 6. ožujka 2018. ili nakon tog datuma. Za postupke koji su pokrenuti prije toga, odnosno još su u tijeku, navodi se da su obje strane dužne obavijestiti arbitražne sudove o posljedicama sporazuma, a ako je arbitražna odluka već donesena na temelju bilateralnih ugovora, onda od nadležnog nacionalnog suda uključujući u bilo kojoj trećoj zemlji treba tražiti da prema potrebi ukine ili poništi arbitražnu odluku ili da je ne prizna i ne izvrši.

Ako se sud u Washingtonu i ogluši o ovaj sporazum, kako je dosad činio u slučaju Hrvatske kad je bila u pitanju odluka Europskog suda, teško će nakon ovoga bilo koji nacionalni sud u EU-u provesti tu arbitražu, pa tako i onu koju je pokrenuo Todorić. Njemu onda ostaje nacionalno zakonodavstvo ili pokušaj nagodbe, koja je također propisana u Sporazumu.

Sporovi banaka

No, zanimljivi su i ostali slučajevi u kojima se tužitelji pozivaju na bilateralne sporazume protiv Hrvatske. Banke su pokrenule pet sporova i traže ukupno 418,6 milijuna eura odštete, zbog konverzije švicarskog franaka, a u taj ukupan iznos još nije uračunata naknada koju traži Société Générale S.A., jer je ta banka kasnije podnijela tužbu.

No, četiri banke pozvale su se na bilateralni ugovor Hrvatske i Austrije, koja nije potpisala sporazum o stavljanju tih ugovora izvan snage, dok se Société Générale S.A., nekadašnji vlasnik Splitske banke, poziva na bilateralni ugovor Hrvatske i Francuske, a uz to je predao svoj zahtjev nakon 6. ožujka 2018.
U svom izvješću što ga je nedavno uputio Vladi DORH, koji zastupa državu, otkriva da je u slučaju tužitelja UniCredit Bank Austria A.G., i Zagrebačka banka, gdje je odštetni zahtjev 137 milijuna eura, rasprava zaključena i očekuje se donošenje odluke.

 

Kad je u pitanju RBA, oni traže naknadu štete od 64,5 milijuna eura, a u tom je predmetu prihvaćen prigovor Hrvatske o nenadležnosti i održano je ročište radi odlučivanja o tom prigovoru, ali odluka još nije donesena. Addiko banka, nekadašnja Hypo banka, prvo je tražila naknadu od 210 milijuna eura, ali je zahtjev umanjila za 50 milijuna eura nakon prigovora DORH-a, a ročište je odgođeno tek za 2021. godinu. Kad je u pitanju Erste banka, njihov je zahtjev za odštetom 57,1 milijun eura, a sud nije još odlučivao o prigovoru Hrvatske o nenadležnosti.

Komentari

Komentari