Četvrtak, 23 siječnja, 2020

Timmermans: Borba protiv tzv. “klimatskih promjena” će koštati porezne obveznike u EU “stotine milijardi eura”

Provedba zelenog plana Europske komisije, koja bi stajala stotine milijarda eura, bi se trebala financirati kombinacijom javnih i privatnih sredstava i pozajmicama, izjavio je u četvrtak izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

“Naš je cilj postati prvi klimatski neutralni kontinent s gospodarstvom koje će u potpunosti biti cirkularno. Želimo razvijati nove čiste tehnologije i pomagati građanima u prilagodbi na nove mogućnosti zapošljavanja i na industrije koje se transformiraju”, rekao je Timmermans.

Timmerans je rekao da će u te svrhe trebati investirati “stotine milijardi eura”.
Nova Komisija je borbu protiv klimatskih promjena stavila na prvo mjesto svojih prioriteta te je već za sljedeću srijedu najavila da će objaviti zeleni plan.

To je potvrdila i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u srijedu nakon prvog sastanka kolegija povjerenika, kazavši da Europa mora imati vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena te da je ključno pitanje kako će se to financirati.

Stoga će dio zelenog plana biti i prijedlog za uspostavu Fonda za pravednu tranziciju. Iz toga fonda pomoć bi dobivale zemlje i regije koje su u većoj mjeri ovisne o ugljenu.
Cilj je da se sve zemlje članice ostvare klimatsku neutralnost do 2050. Ugljična neutralnost se može postići maksimalnim smanjenjem emisija ugljikova dioksida, dok bi preostali dio bio apsorbiran u šumama, tlu ili kroz tehnološka rješenja.

Zbog nužnosti velikih investicija, predsjednica Komisije je vrlo kritična prema prijedlozima da se smanje izdvajanja u novi sedmogodišnji proračunski okvir za razdoblje 2021-2027.

Gotovo polovicu svjetskih stakleničkih plinova proizvode Kina, Indija i Rusija. Najveći će udar biti na vozače osobnih automobila, koji tek marginalno sudjeluju u emisiji CO2 u svijetu. Transport u cjelini u svijetu generira oko 29 posto stakleničkih plinova, od čega na automobile i laka teretna vozila otpada oko 59 posto, dakle osobni automobili u cijelom svijetu proizvedu oko 17 posto ukupnih stakleničkih plinova. Od toga je u EU registrirano nešto preko 20 posto od procijenjenog ukupnog broja registriranih automobila u svijetu, 308 milijuna od oko 1,4 – 1,5 milijardi, što znači da su svi osobni automobili u EU odgovorni za oko 3,5 posto svjetskih stakleničkih plinova. Električni automobili proizvode tek marginalno manje stakleničkih plinova od benzinskih, jer oni nastaju prilikom proizvodnje struje koje se usto velik dio gubi u distribuciji.

Unatoč tome, europski vozači će platiti nesrazmjerno visoku cijenu “smanjenja stakleničkih plinova” u svijetu. Ironija je pritom da bi se, kad bi svi Europljani posve odbacili automobilie i koristili isključivo javni prijevoz i to električni, svjetska emisija stakleničkih plinova smanjila za zanemariv postotak – manji od statističke greške.

Komentari

Komentari