Subota, 14 prosinca, 2019

OPASNA ‘IGRA’ MARIONETE: Irak neće dopustiti trajne američke baze na svom teritoriju

U Iraku se u 12. svibnja ove godine održavaju parlamentarni izbori, a već u ovom sazivu parlamenta je sve više glasova koji pozivaju na odlazak američke vojske iz zemlje.

Među prvima je takvu želju izrazila parlamentarna skupina okupljena oko Hadija Al-Amirija, čelnika organizacije Badr i vojnog zapovjednika Hashd Al-Shaabi armije, koju, između ostalih, čine milicije Kataib Hezbollah i Harakat Al-Nujaba. Istog su mišljenja i iračke turkomanske milicije.

No, sada je iznenada istu izjavu dao i ministar vanjskih poslova Iraka, Ibrahim Jafaari, koji je jasno i bez sumnje u sklopu predizborne kampanje komentirao buduću prisutnost američkih vojnih snaga u Iraku.

“Bagdad odbacuje i kategorički odbija izgradnju ili stvaranje američkih vojnih baza na iračkom teritoriju”, rekao je Ibrahim Jafaari na kraju diplomatske posjete Rusiji.

Jafaari je pažljivo odabrao “mjesto” za ovu izjavu. Izjavivši navedeno  u Rusiji je dao neizravnu potporu Moskvi, novom međunarodnom partneru Iraka čija je nedavna isporuka oružja iračkoj vojsci uzrokovala zabrinutost Washingtona.

Nakon izbora, na kojima se prognozira pobjeda svih snaga koje su se nesebično borile protiv “Islamske države”, dok su Kurdi tradicionalno podijeljeni između klana Barzani, onih koji podržavaju sina bivšeg predsjednika Iraka, Bafela Talabanija, te one koji žive u pokrajini Suleimanya, uz granicu s Iranom, koji glasaju za kurdsku stranku “Goran”, pitanje američke vojne prisutnosti će biti jedna od gorućih tema.

Irak sada tvrdi kako ni u kom slučaju neće dozvoliti Sjedinjenim Državama izgradnju trajnih vojnih baza na njegovom teritoriju, što bi bilo kršenje suvereniteta zemlje.

“Bagdad čvrsto odbacuje izgradnju američkih vojnih baza na svom teritoriju”, izjavio je irački ministar vanjskih poslova Ibrahim Jaafari na kraju produljenog posjeta Rusiji.

“Irak se neće baviti ceremonijama kada je riječ o zaštiti našeg suvereniteta”, dodao je Jaafari.

On je rekao da je 2014. godine, kada je Bagdad zatražio međunarodnu pomoć u borbi protiv terorista takozvane “Islamske države”, kazao kako potencijalni doprinos bilo koje zemlje mora poštovati zahtjeve iračkog suvereniteta i neovisnosti.

Jaafari je rekao kako je Bagdad jasno naglasio da doprinos u protuterorističkim operacijama ne bi trebao dovesti do uspostave vojnih baza ili trajne strane vojne prisutnosti na iračkom teritoriju.

Irački suverenitet je naša crvena linija“, rekao je irački ministar vanjskih poslova.

Ukazao je na prisutnost stalnih američkih vojnih baza u Južnoj Koreji, Turskoj, Japanu i mnogim drugim svjetskim zemljama dugo nakon završetka Drugog svjetskog rata i izjavio kako su baze prekršile suverenitet svih tih zemalja.

Prema podacima američke vlade, trenutno je u Iraku oko 9000 američkih vojnika, dok Pentagon objavljuje puno manji broj.

Sjedinjene Države su 2003. napale Irak kako bi srušile Sadama Husseina, kojeg su SAD i Velika Britanija lažno optužile da posjeduje oružja za masovno uništenje. Bivši američki predsjednik Barack Obama povukao je sve američke vojne postrojbe iz Iraka 2011. godine, čime je dovršio invaziju i okupaciju ove arapske zemlje.

Ali uništenje koje je uzrokovao rat, uključujući razaranje iračke sigurnosne strukture, omogućilo je teroristima “Islamske države” da 2014. godine okupira velika područja Iraka. U rujnu iste godine SAD okupljaju svoje saveznike i pokreću kampanju zračnih udara na navodne položaje ISIL-a u Iraku.

Ova koalicija je i dalje prisutna u Iraku, iako je iračko vodstvo objavilo kraj rata protiv ISIL-a u zemlji u prosincu prošle godine.

Međutim, prošlog mjeseca se NATO složio sa zahtjevom Sjedinjenih Država da u Irak pošalje veću vojnu misiju. Sve to je uzrokovalo bijes iračkih dužnosnika, pred kojima se odlučuje o sudbini njihove zemlje, a da ih nitko ništa ne pita. Jedina iznimka su Kurdi odani Massoudu Barzaniju.

Kada je u utorak Ibrahim Jaafari novinarima u Moskvi rekao da Bagdad temeljito razmišlja o kupnji ruskih sustava proturaketne obrane S-400 u Nato paktu i Washingtonu su reagirali ljutito, kao pri nedavnoj isporuci ruskih tenkova T-90S Iraku, za koje Bagdad smatra da su bolji od američkih M1 Abrams. Sredinom prošlog mjeseca je Moskva iračkoj vojsci isporučila prvu pošiljku od 36 tenkova, od ukupno 72 T-90S, koliko je naručila vlada u Bagdadu.

Pitanje sustava S-400 se proučava u svakom detalju. Nakon toga će se donijeti sve potrebne odluke usmjerene na jačanje Iraka”, rekao je novinarima u Moskvi Ibrahim Jaafari.

Krajem prošlog mjeseca su SAD preko glasnogovornice State Departmenta, Heather Neuert, upozoravale Irak o mogućim posljedicama produljenja vojne suradnje s Rusijom i potpisivanja ugovora o kupnji naprednih oružja, osobito sustava S-400.

Neuert je rekla kako je Washington kontaktirao Bagdad i mnoge druge zemlje kako bi im objasnio značenje Zakona o borbi protiv američkih protivnika kroz sankcije (CAATSA), koji je usmjeren protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, kao i na moguće posljedice zbog budućih vojnih ugovora s  Moskvom.

Iako je Irak sve samo ne ujedinjena zemlja, oko ovog pitanja uglavnom postoji konsenzus, posebice među šiitskom većinom, ali među brojnim sunitskim plemenima koja su se u ratu protiv terorista “Islamske države” pridružila šiitskim milicijama, koji se protive diktatu izvana, posebno od strane Zapada.

U tom smislu su parlamentarni izbori u Iraku u svibnju ove godine vjerojatno najvažniji politički događaj diljem šireg Bliskog istoka, jer će se nakon uspostave novog saziva parlamenta, izbora vlade i premijera odrediti budućnost opstanka američkih i NATO snaga u Iraku i regiji.

Autor: NERMIN N./logicno

Komentari

Komentari