Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac nedavno je za Nacional potvrdio kako je njegova stranka uvjetovala podršku Vladi i koaliciji Andreja Plenkovića odlaskom Potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić da bi isti dan na pitanje kako će postupiti kad na dnevni red dođe prijedlog oporbe o opozivu, uzvratio “O tom – potom” zato jer se još uvijek “konzultira sa samim sobom i Svevišnjim”.

Predstavnici stranaka vladajuće većine izjavili su u ponedjeljak nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem u Vladi, da su razgovarali o raznim aktualnim pitanjima, a na novinarske upite istaknuli su kako nije bilo riječi o inicijativi oporbe za opozivom potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac potvrdio je da je bilo govora o Agrokoru, no ne i o opozivu Martine Dalić. Na upit hoće li SDSS podržati Dalić u saboru, Pupovac je izjavio “Nakon prikaza stanja što je učinjeno i što će se učiniti, slika je nešto potpunija i saznanja su potpuniji, a kada je posrijedi politički aspekt priče SDSS još uvijek osluškuje sve aspekte.”

Uz Pupovca, i Veljko Kajtazi se na sastanku dotaknuo onoga što tek treba učiniti, te spomenuo operativni program za romsku naiconalnu manjinu koji se mora rješiti.

Manjinci su sastanak s premijerom Plenkovićem uoči glasovanja o povjerenju ministrice Dalić po svemu sudeći odlučili iskoristiti kao pritisak kako bi Vlada RH ispunila njihove dodatne koalicijske zahtjeve, a ostanak ministrice Dalić čiju sudbinu u rukama drže i predstavnici manjina, mogli bi platiti hrvatski građani svojim novcem.

Potaknut takvim nastupom predstavnika manjina, reagirao je i zastupnik SDP-a Gordan Maras te poručio Pupovcu da izađe iz sjene i glasuje za opoziv Dalić.

“Uopće nisu zainteresirani za neku temu pored svoje nacionalne manjine i drže većinu koja eventualno neće razriješti Dalić”, kazao je Maras i poručio: “U nenormalnoj smo situaciji, pozivam Milorada Pupovca da izađe iz sjene”.

“Je li ga Plenković uvjerio nekim uvjerljivim argumentima”, opetovao je pitanje Maras i dodatno zapitao: “Što imaju hrvatski građani od propitivanja Milorada Pupovca?”

“Neka se drži onoga što je rekao. Da malo cima Plenkovića? Pa će jedan otići u nacionalni park iz njegove stranke ili jedan u ministarstvo ili dogovor oko proračuna? Pozvao bih Pupovca da odbaci svoju stigmu koja ga cijelo vrijeme prati da je tu radi sitnih interesa da se osigura nešto u proračunu da pokaže da je političar, da je vjerodostojan i da stoji iza svoje riječi i neka ne podrži martinu Dalić”, poručio je Maras.

Republika Hrvatska jedna je od rijetkih europskih država u čijem saboru sjedi toliko predstavnika manjina.

Njih je sveukupno osam te oni predstavljaju srpsku, mađarsku, talijansku, češku i slovačku nacionalnu manjinu, te dva niza manjina koje daju po jednog zastupnika, od kojih jedna obuhvaća albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu, a druga austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu.

Srpska nacionalna manjina na parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. imala je sedam kandidata. Pored Milorada Pupovca (koji je dobio 16.166preferencijskih glasova), Milu Horvata (12.175) i Borisa Miloševića (11.479), to su bili i Srđan Milaković (Demokratski savez Srba – DSS; 2368 glasova), Siniša Ljubojević (DSS, 2139), Jovica Radmanović (DSS, 1879) i Jovan Ajduković (Naša stranka, 1452).

Mađarska nacionalna manjina imala je dva kandidata, Roberta Jankovicsa i Šandora Juhasa. Jankovics je dobio 2731 glas, a Juhas 2420. Talijanska nacionalna manjina također je imala dva kandidata: Furija Radina, koji je dobio 1676 glasova i Maurizia Zennara. Češka i slovačka nacionalna manjina imala je dva kandidata: Vladimira Bileka i Ivana Komaka. Vladimir Bilek dobio je 1329 glasova.

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Veljka Kajtazija, Roberta Bosaka, Nuru Ismailovskog, Duška Kostića, Natašu Avdagić, Orhana Memedija, Barija Ahmedija i Seada Bracu Hasanovića. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova.

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Erminu Lekaj Prljaskaj, Mirzu Mešić, Idrisa Sulejmanija, Nedžada Hodžića, Mirsada Srebrenikovića, Muhameta Morinu, Aliju Avdića, Rusmira Akšamija. Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 1354 glasova.

Svi navedeni participiraju na nacionalnim izborima i biraju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru, a najmanji odaziv u postocima upravo je onaj srpske nacionalne manjine (svega 14,12 posto) iako dobivaju najveći broj zastupnika, prenosi narod.hr

Većina europskih zemalja, iako ima sličan ili veći postotak manjina nego Republika Hrvatska (10 posto) u vlastitim parlamentima nemaju zastupnike nacionalnih manjina.

 

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!