Utorak, 7 srpnja, 2020

SRAMOTNO I ŠOKANTNO: Uz sve šume godišnje uvezemo 18.500 božićnih drvaca iz Danske i Nizozemske, a izvezemo 200 puta manje!

Malo je gospodarskih grana, posebno u agraru, u kojima imamo toliki trgovinski deficit kao što je to u trgovini božićnim drvcima.

Pokrivenost uvoza izvozom nam je na mizernih 0,46 posto. Dakle, na svako drvce koje izvezemo, uvezemo njih preko 200! Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu kako je Hrvatska prošle godine uvezla 18.500 božićnih drvaca, vrijednih više od 215 tisuća eura, a u istom razdoblju izvezli smo samo 250 drvaca, vrijednih točno tisuću eura.

No i tako loša bilanca kaže da je rezultat prošlogodišnjeg izvoza u odnosu prema 2017. godini znatno narastao, odnosno prije dvije godine ukupno smo izvezli 60 drvaca, vrijednih 306 eura, što se ipak u odnosu prema prošloj godini i izvezenih 250 drvaca može smatrati vrijednim porastom. No 2017. godine uvezli smo nešto manje nego lani, odnosno 16.100 drvaca, vrijednih 203 tisuće eura. Zanimljivo je da sva naša svježa božićna drvca budu izvezena u susjednu BiH, a najviše uvozimo iz Danske, u vrijednosti od 212 tisuća eura, te za samo 3100 eura uvozimo drvaca iz Nizozemske.

Zašto je to tako, teško je reći, no stručnjaci smatraju da je glavni razlog slabije proizvodnje svježih božićnih drvaca prije svega dugotrajna proizvodnja višegodišnjih nasada, a potom i činjenica da prodaja traje najduže dva-tri tjedna u godini. Hrvatska ima klimatske uvjete koji odgovaraju uzgoju ove hortikulture vrste, no uloženo se vraća tek nakon nekoliko godina i vlasnici zemljišta teško se odlučuju za takvu proizvodnju, a sječa borova i jela u šumskim predjelima strogo je kontrolirana. Naravno, tu je uvoz iz skandinavskih zemalja, za koje stručnjaci tvrde da imaju daleko kvalitetnija i punija božićna drvca od onih uzgojenih na domaćoj zemlji.

Božićnim drvcem, službeno, smatra se stabalce, u pravilu četinjače (jela, smreka, bor), s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i koje se na tržište stavlja u razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja.

Prodaja božićnih drvaca svake godine tradicionalno počinje u vrijeme predbožićnih i novogodišnjih blagdana, kako na otvorenim prostorima javnih površina (na trgovima, u parkovima, na sajmovima, ispred velikih trgovačkih centara…) tako i na mjestima njihove proizvodnje (oranicama, šumskom zemljištu) kojima se može pristupiti s prometnica. Božićna drvca mogu proizvoditi te ih prodavati samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

Josipovčanin Ivan Perković, koji je uzgoj božićnih drvaca započeo prije 16 godina iz hobija, tvrdi za Glas Slavonije kako za cijelu sezonu posječe između 100 i 120 drvaca. Na 5500 četvornih metara ima zasađeno 3500 drvaca obične i srebrne smreke te nordijske jele.

Razlika u kvaliteti

– Prodajemo uglavnom božićna drvca visine od dva do tri metra, i to na kućnom pragu. Da bi dostigla tu visinu, drvcima treba između pet i osam godina, ovisno o vrsti. Cijena takve obične smreke je od 100 do 120 kuna, a srebrna dostigne cijenu od 150 do 200 kuna – kaže Perković, dodajući kako se posljednjih pet godina na našem tržištu pojavljuju božićna drvca iz Mađarske i BiH, koja, međutim, kvalitetom nisu ni blizu našima.

Napominje da je prodaju počeo 10. prosinca i da u pravilu posljednje drvce proda na Badnjak. Naš trgovinski deficit nimalo ga ne iznenađuje, no kaže kako se iz skandinavskih zemalja najviše uvozi sadni materijal, koji je najkvalitetniji.

Komentari

Komentari