Utorak, 1 prosinca, 2020

Splitski psihijatar šokirao javnost: ‘Ovdje se djeca navuku na speed još u osnovnoj, a onda kreće pakao’

Nedavno brutalno ubojstvo 89-godišnje starice u stanu u Splitu, a za što je uhićen 15-godišnji dječak, koji je već “navučen” na teške sintetičke droge, užasnulo je javnost i potaknulo mnoga pitanja.

Neka od njih su i koliko je danas raširena pojava da se djeca drogiraju teškim narkoticima, kako se društvo bori protiv toga, postoje li specijalizirane ustanove za liječenje takve djece, može li ih se poslati u komunu…?

Podsjetimo, u nedjelju popodne krajem rujna u zgradu u Sukoišanskoj ulici utrčao je dječak koji za nekoliko dana puni 16 godina te je kucao po svim vratima umislivši da ga proganja grupa mladića koji ga žele pretući. Otvorila je nesretna starica, koju je potom odgurnuo, a ona je počela vrištati.

To ga je, po dosadašnjim spoznajama, iznerviralo pa ju je počeo udarati, a brutalni pohod završio je tako da ju je odvukao na balkon i doslovno joj nogom smrskao glavu. Zatim je cijeli krvav otišao do zgrade splitske PU, gdje je policajcima na porti kazao kako su ga napali neki momci.

Tek kad su oni posumnjali u njegovu priču jer na sebi nije imao nikakvih vidljivih ozljeda, kazao je da je “možda zatukao neku babu”, a nije znao ni točno pokazati gdje se to dogodilo.

Nakon uhićenja, na sudu je kazao da se jako slabo sjeća što se taj dan događalo, da je bio živčan i agresivan i u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati. Pojasnio je da se znao “pucati” konzumirajući speed (amfetamine) i marihuanu i da je toga dana bio smantan.

Po medijima se često pojavljuju napisi o tome da je pojava drogiranja među najmlađima sve raširenija, da se koriste uglavnom sintetičke droge, a nedavno je jedna TV kuća objavila i prilog o sve raširenijoj pojavi drogiranja maloljetnika sintetičkim drogama Splice ili Galaxy. Ta se droga puši u jointima, a nakon samo jednog jointa konzumenti kao “zombiji” teturaju ulicama hrvatske metropole.

Odgovore na pitanja s početka teksta Slobodna Dalmacija pokušala je dobiti u razgovoru sa Željkom Ključevićem, psihijatrom i voditeljem Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koji odmah na početku pojašnjava da su “eksperimentiranje i razvoj ovisnosti bilo kojeg tipa, pa tako i o drogama, pogotovo kod djece i mladih, samo posljedica nekog od psihičkih poremećaja gdje se uporabom psihoaktivnog sredstva ‘samoliječenjem’ pokušava olakšati opterećujuće simptome istoga”.

Navodi i kako kod djece mlađe od 16 godina ne bi govorio o ovisnosti, nego o konzumiranju i eksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti, jer “za ovisnost treba zadovoljiti stručne kriterije, što kod njih nije slučaj”.

– Kroz naše Savjetovalište za djecu i mlade godišnje se radi s oko 260 korisnika i njihovih obitelji, a od toga ih je oko 25 posto konzumenata i eksperimentatora droga, najčešće marihuane, ali i psihostimulansa amfetamina i kokaina. Najmlađi korisnik je imao 12 godina kada je počeo konzumirati amfetamine. Nažalost, u posljednjih pet godina postoji trend sve ranijeg započinjanja konzumiranja psihoaktivnih supstancija. Prije je to bilo sa 16 godina, a sada je pomaknuto na 13 godina, kada počinju konzumirati alkohol, duhan, marihuanu, dok s 14 godina počinje i konzumacija speeda. Sve češća pojava je “dilanje” – govori Ključević.

Što se tiče “teških” droga, nastavlja psihijatar, sada su to psihostimulansi, posebno kokain koji je postao jako dostupan, odnosno “trendi”. Relativno niska cijena i visoka kvaliteta utječe na to da se već sa 16 godina, u nekim slučajevima i ranije, maloljetnici navuku na njega. Česta upotreba takvih “dizalica” zahtijeva “spuštalice”, dakle heroin.

Sve u svemu, do prije pet godina prosječna dob eksperimentatora u RH bila je 16 godina, a prosječna dob kada se postane ovisnik bila je 19 godina. No, sada se to pomaknulo, tako da je prosječna dob konzumenta eksperimentatora oko 14 godina – govori dr. Ključević. Napominje kako obiteljski odnosi nisu uvijek presudni motiv zbog kojeg djeca počinju uzimati narkotike.

– Treba uzeti u obzir primarni psihički poremećaj. Istraživanja su pokazala da je 33 posto mladih anksiozno, a u našem Savjetovalištu za djecu i mlade 23 posto korisnika dolazi zbog anksioznosti, a 18 posto zbog depresivnosti. Obitelj može biti zaštitni, ali i rizični čimbenik jer danas imamo pod utjecajem liberalnih društvenih odnosa liberalni odnos roditelja prema svemu, pa i drogama, imamo korisnike savjetovališta čiji roditelji i sami puše marihuanu, i slično – kazao je splitski stručnjak za Slobodnu Dalmaciju.

Komentari

Komentari