Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, gostovao je u Točki na tjedan.

Zašto Gradsko vijeće Vukovara tri godine nije učinilo ništa po pitanju primjene prava srpske nacionalne manjine?

Postupili smo upravo onako kakva je uloga Ustavnog suda, mi smo ocjenjivali ustavnost i zakonitost konkretnih odredaba statuta. Dakle, postupili smo sukladno našoj ranijoj odluci iz 2014., kad smo zabranili referendumsko pitanje o ćirilici u Vukovaru i upravo ono što se od Ustavnog suda očekuje.

Zakoni su na snazi od 2000. godine, a mi ih 20 godina ne možemo provesti. Jesu li prava Srba u Hrvatskoj Potemkinovo selo?

Nisu, Vukovar je specifična situacija. Moramo početi od Ustava. U članku 8 ustavnog Zakona o nacionalnim manjinama stoji da se taj zakon i drugi zakoni moraju tumačiti i primjenjivati sukladno pravima nacionalnih manjina, a uzimajući potrebe i većinskog stanovništva u duhu solidarnosti, tolerancije, suživota, dijaloga. Tako treba tumačiti ustavni zakon. On se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, u Istri, Kordunu, Baniji. Vukovar je specifična situacija. Ustavni sud je u svojoj odluci iz 2014. rekao i obvezao Gradsko vijeće, nakon što su se pokušale silom uvesti dvojezične ploče, mi smo tada obvezali Gradsko vijeće Grada Vukovara da u roku od godinu dana propiše i uredi za cijelo područje kolektivna i individualna prava srpske nacionalne manjine uzimajući u obzir njihova legitimna prava, ali i posljedice velikosrpske agresije koja je zahvatila Vukovar i stradanje hrvatskog naroda. Dakle, tu morate uzeti u obzir da se Ustavni sud u svojoj odluci upravo pozvao na prava srpske nacionalne manjine, ali itekako voditi računa o posljedicama velikosrpske agresije. Zato je ovo korak naprijed. Nije ni ova odluka bila laka. Mi smo u duhu naše odluke da rješavamo društvene prijepore učinili korak naprijed, neke stvari smo odmah riješili, a za ovo ključno pitanje rekli smo da su sami propisali da je listopad mjesec svake godine kad razmatraju stupanj razumijevanja, solidarnosti, tolerancije i odlučuju o potrebi proširivanja prava. Mi ih pozivamo da ocijene jesu li se postigli uvjeti da srpskoj nacionalnoj manjini uvededu na pojedinim dijelovima grada dvojezične ploče. To je naša poruka.

Je li to pretežak zadatak za Vukovar?

Upravo Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina govori da je na statutima lokalne samouprave ovlast da oni odlučuju o postupnoj primjeni tih prava. Imaju dva prava koja ne mogu isključiti, a to je pravo na upotrebu jezika i pisma u javnoj komunikaciji i pravo građana na dobivanju isprava na svom jeziku. Iz zakona proizlazi da je grad taj koji određuje trenutak da to ocijene, Ustavni sud ih na to potiče.

Formalno mogu svakog listopada reći da nije još došao trenutak.

Mogu, ali moraju to obrazložiti, a Ustavni sud će ocijeniti jesu li ti razlozi opravdani ili ne i po pravnoj dužnosti odrediti je li to zadovoljavajuće.

Gradonačelnik Vukovara je rekao da nije vrijeme i da još neće biti vrijeme. Je li to legitimno obrazloženje?

Odluke Ustavnog suda se moraju izvršavati i njih je dužna izvršavati svaka pravna i fizička osoba, to je dužnost prvenstveno gradonačelnika i Gradskog vijeća. Neću polemizirati s gradonačelnikom, mi smo svoje rekli. Mi imamo razumijevanja za Vukovar, jer da nemamo, odluka bi bila drugačija i prava bi se primijenila odmah i sad. Mi od lokalne vlasti očekujemo da odluku provedu. Ovo su emocije, ja ih razumijem, ali pozivam gradonačelnika i vijeće da u listopadu postupe po svom statutu i razmotre dosegnuti stupanj razumijevanja, snošljivosti i tolerancije, i to obrazlože. I general Gotovina je po izlasku iz haškog zatvora rekao da je rat završio, okrenimo se budućnosti. Onaj tko je ostao bez ičega, neće mu upotreba ćirilice ili srpskog jezika vratiti najmilije, ja sam toga svjestan, ja sam duboko svjestan trauma, ali moramo se okrenuti budućnosti. Uvjeren sam da će gradonačelnik to shvatiti i postupiti po tome.

Što će se dogoditi ako ne postupe?

Mi smo pozvali Vladu da osigura tijela da provedu ovu odluku. Vlada je to i inače dužna provoditi. Sad je na Vladi da ovo pitanje riješi. Podsjetili smo je i na nalog da uredi prikladan pravni mehanizam i uredi što se događa, ako lokalne vlasti ne postupe po zakonu. I tada smo rekli dok se ne donese zakon po kojem bi se uredio pravni mehanizam, ne smije se nasilnim mjerama provoditi zakon. Tako se neće ni ova odluka raditi, jer nije cilj da se razbijaju ploče, da se podsjeća na traume koje su ti ljudi pretrpili, nego je svrha dijalog. On je mukotrpan, težak, ali nema alternative. Nećemo slati policiju tamo, to je sigurno, ali ćemo biti uporni u provedbi naše odluke. Nije to politička odluka, Ustavni sud ne donosi političke odluke, nego one mogu imati političke implikacije.

Mnogi vam spočitavaju da ste politički sud.

Ustavni sud je sve samo nije politički sud. To je apsolutno nepoznavanje našeg Ustava. Činjenica što nas bira politika, ne znači da smo politički sud. Svaki sud na svijetu biraju parlamenti. Naš Ustavni sud odražava po svom sastavu hrvatsko društvo. Mi se jako dobro slažemo, imamo korektne odnose.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!