FaH

Obrazlažući u utorak objavljenu odluku da je tzv. lex Agrokor u skladu s Ustavom, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović zaključio je da je Vlada u konkretnom slučaju bila obvezna intervenirati, jer bi u suprotnom povrijedila ustavne odredbe koje Hrvatsku opisuju kao socijalnu državu.

“Vlada bi neustavno postupila da nije intervenirala. Ovdje je obveza Vlade bila intrevenirati u skladu s Ustavom koji propisuje da je Hrvatska socijalna država”, zaključio je Šeparović detaljno pojašnjavajući odluku o Zakonu.

Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijega kao lex Agrokor, zatražilo je ukupno 12 predlagatelja. No, Ustavni sud većinom glasova njihove je prijedloge odbio i u potpunosti uvažio pribavljenih pet očitovanja Vlade, kao i stručno mišljenje katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Izdvojena, suprotna, mišljenja dalo je troje ustavnih sudaca – Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović. Po Šeparovićevim riječima Abramović smatra da za ovakvu odluku nije postojao dovoljno jak javni interes, dok Kušan i Selanec smatraju da je javni interes za donošenje zakona postojao, ali da je on nerazmjeran u odnosu na ograničenja koja zakon propisuje.

Formalni i materijalni prigovori

Osnovni prigovori na lex Agrokor, po Šeparovićevim se riječima, mogu svrstati u dvije skupine – jedni su osporavali formalnu, a drugi materijalnu ustavnost.

Među ostalim, ustavni su suci zaključili da je unatoč preporuci da se zakoni čim rjeđe donose po hitnoj proceduri u ovom slučaju bila opravdana hitnost donošenja zakona. Također, jedan od prigovora osnivača posrnulog koncerna Ivice Todorića da zakon nije donesen dvotrećinskom većinom saborskih glasova nije razmatran jer je po Šeparovićevim riječima bio irelevantan.

Što se materijalne neustavnosti tiče Ustavni sud je ocijenio da Zakon ima legitimni cilj – “zaštitu održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kako bi se spriječile negativne posljedice na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Republike Hrvatske koje bi mogle proizaći iz naglog diskontinuiteta i/ili prestanka poslovanja takvih društava”.

“Ustavni sud ocijenio je da Zakon, u gospodarskim i socijalnim okolnostima u kojima je donesen, zadovoljava zahtjeve koje mu postavlja ustavotvorac u svjetlu određenja Republike Hrvatske kao socijalne države i socijalne pravde kao najviše vrednote njezina ustavnog poretka , s jedne strane, i ekonomske neutralnosti Ustava, s druge strane”, stoji u odluci.

Navode se i podaci da je Vlada donijela zakon kako bi se “preveniralo prelijevanje krize” u poslovanju Agrokora na cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer je do 31. ožujka 2017. ukupan iznos blokada na računima 15 Agrokorovih tvrtki iznosio više od tri milijarde kuna, od čega je bilo naplaćeno ukupno nešto više od 321 milijun kuna. Nakon deblokade ukupno stanje na računima tih tvrtki bilo je šest kuna, opskrba maloprodajnih tvrtki bila je izrazito otežana ili u potpunosti zaustavljena, a bio je ugrožen i kontinuitet stočarske i poljoprivredne proizvodnje.

Neprikladnost postojećeg predstečajnog i stečajnog okvira

Šeparović je pojasnio i da je Ustavni sud zaključio kako nema razloga dovesti u pitanje istinitost navoda i podataka iz očitovanja Vlade o neprikladnosti postojećeg predstečajnog i stečajnog okvira te o prikladnosti osporenog Zakona za ostvarivanje legitimnog cilja, prikazanog i kroz učinke njegove primjene na primjeru koncerna Agrokor.

Što se tiče prigovora u vezi s ograničenjem prava vlasništva i poduzetničkih sloboda izlučnih i razlučnih vjerovnika uskratom ostvarivanja legitimnog prava na odvojeno namirenje, Ustavni sud je zaključio da su ta ograničenja privremene naravi, što se, s obzirom na cilj zakona, ne može ocijeniti nerazmjernim u odnosu na koristi koje vjerovnici imaju od njegove primjene.

“Ako pak ne dođe do sklapanja nagodbe te se nad dužnikom otvori stečajni postupak, nema zapreke da izlučni i razlučni vjerovnici ostvare svoje pravo na odvojeno namirenje”, kazao je Šeparović.

Dodao je i da je Ustavni sud neosnovanima ocijenio i tvrdnje nekih predlagatelja da zakon nedovoljno štiti prava i interese pojedinih vjerovnika i da ih stavlja u neravnopravni položaj.

Govoreći o tzv. roll-up kreditu Šeparović je kazao da je privremeno vjerovničko vijeće dalo suglasnost izvanrednom povjereniku za preuzimanje novog zaduženja te da su neki predlagatelji pogrešno tumačili da je riječ o diskrecionoj ovlasti, jer je odluku donijelo vjerovničko vijeće.

Predsjednik Ustavnog suda je kazao i da nije sporno što je zakon donesen samo zbog Agrokora, jer se radilo o izvanrednoj situaciji koja je tražila izvanredne mjere.

Na novinarsko pitanje Šeparović je kazao i da se problemi Agrokora ne bi mogli riješiti kroz redovni stečajni postupak, jer je utvrđeno da oni, između ostaloga, traju predugo. Hina

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!