epa08944914 The US Capitol is seen ahead of President-elect Joe Biden's inauguration from the National Mall in Washington, DC, USA, 17 January 2021. Biden will be sworn-in as the 46th president on 20 January. EPA/JIM LO SCALZO

SAD-u prijeti bankrot? Stručnjaci predviđaju eksploziju javnog duga, “već ove godine će prijeći BDP, a onda…”

Podijeli

Američki javni dug izjednačit će se u 2021. godini s vrijednošću BDP-a, a do sredine stoljeća bit će dvostruko veći, procjenio je neovisni institut CBO, napominjući da u procjene nije uključio učinke predloženih poticaja u koronakrizi. Podsjetimo, javni dug Hrvatske je prije korone spao na 73% godišnjeg BDP-a, a u propaloj Grčkoj, najzaduženijoj državi EU, je prije korone iznosio manje od dvosturkog iznosa BDP-a, koliko se Americi predviđa do sredine stoljeća.

Ove godine dug savezne države iskazan udjelom u BDP-u dosegnut će 102 posto zbog velike potrošnje povezane s pandemijom koronavirusa, izračunao je u izvješću objavljenom u četvrtak institut u kojem rade bivši dužnosnici središnje banke, ministarstva financija i Kongresa.

u 2051. godini dosegnut će 202 posto BDP-a, izračunali su u dugoročnim prognozama. Time bi SAD postale zaduženije od Grčke, Italije, i Japana, država s najvećim javnim dugom u odnosu na ukupne prihode.

Potrošnja će se u sljedećih 10 godina znatno smanjiti, što će spustiti proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-au s ovogodišnjih 10,3 posto na prosječnih 4,4 posto u razdoblju 2022.-2031., procjenjuju u CBO-u.

U razdoblju od 2032. do 2041. deficit će ponovo porasti, na prosječnih 7,9 posto, te na 11,5 posto od 2042. do 2051. godine, ističu u Kongresnom institutu za proračun, napominjući da procjene temelje na trenutno važećim zakonima.

Projekcije ne uključuju učinke prijedloga zakona o 1.900 milijardi dolara poticaja u koronakrizi, koji je iznio predsjednik Joe Biden, ni njegovih planova ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanje. To stvari može dodatno pogoršati.

Značajan je čimbenik procjene CBO-a o gomilanju duga u predstojećim desetljećima pretpostavka da će kamatne stope porasti s povijesno niskih razina kako se gospodarstvo bude oporavljalo od pandemije.

Prema procjeni instituta, prinosi na 10-godišnje državne obveznice iznosit će u razdoblju od 2021. do 2025. u prosjeku 1,3 posto, te porasti na 3,0 posto od 2026. do 2031. Do 2051. trebale bi dosegnuti 4,9 posto.

U proteklim tjednima prinosi na te obveznice rasli su na valu optimističnih očekivanja oporavka američkog gospodarstva i strahovanja od jačanja inflacije. U četvrtak dosegnuli su 1,55 posto, nakon što su se veći dio prošle godine držali ispod jedan posto, napominje Reuters.

Niske kamatne stope znatno su smanjile neto trošak kamata u SAD-u, unatoč rastu duga. Najavljujući Bidenove poticaje, ministrica financija Janet Yellen naglasila je da niži troškovi kamata otvaraju fiskalni prostor za veću potrošnju, posebno za programe koji potiču gospodarski rast.

Komentari

Najnovije