Četvrtak, 2 srpnja, 2020

Rumunjska i službeno pretekla Hrvatsku: ‘Jedan smo od najtragičnijih gospodarskih slučajeva’

Ono što se već duže vrijeme nagađa, postalo je i službeno – Rumunjska je pretekla Hrvatsku po životnom standardu odnosno BDP-u po glavi stanovnika, pokazuju podaci Eurostata, prema kojima je Hrvatska dosegla 63 posto prosjeka Europske unije, a Rumunjska 66 posto, s tim da su neke zapadne rumunjske regije razvijenije od pojedinih hrvatskih „turističkih“ županija. Bugarska je i dalje iza nas s ostvarenih 51 posto prosjeka EU-a, no kako imaju velike stope rasta i oni bi nas uskoro mogli sustići; Slovenci su na nama nedostižnih 87 posto prosjeka EU.

Kada pogledamo hrvatske statističke regije, tu stojimo još lošije – jadranska regija, koja obuhvaća sedam obalnih županija, tek je na 61 posto prosjeka EU-a, dok je kontinentalna Hrvatska sa 64 posto prosjeka Unije nešto iznad hrvatskog prosjeka, ali isključivo zahvaljujući činjenici da u tu statističku regiju spada Zagreb.

“Hrvatska je jedan od najtragičnijih gospodarskih slučajeva osamostaljenja jedne države početkom 90-ih i kada pogledamo unatrag stječe se dojam da su nam političari vodili anti-hrvatsku politiku, dok su druge tranzicijske zemlje razmišljale kako što bezbolnije izaći iz socijalizma”, prvi je komentar ekonomskog analitičara dr. Guste Santinija na posljednje podatke Eurostata.

Dodaje da smo potpuno pogrešno shvatili globalnu internacionalizaciju bankarskog sustava jer smo banke sanirali s 10 milijardi kuna, a prodali ih za nešto više od 4 milijarde i ostali bez nacionalne državne komercijalne banke, na što je Santini upozoravao još u 90-ima, zbog čega je dobio nadimak „stare komunjare“.

“Naši političari su internacionalizaciju bankarskog sustava u 90-ima shvatili u cilju kreditiranja potrošnje stanovništva, umjesto poticanja gospodarstva, za razliku od Slovenaca koji su pustili da im Ljubljanska banka odumre i osnovali novu državnu banku koja im sada održava gospodarski razvoj”, pojašnjava Santini, dodavši da je još ratne 1994. godine 81 posto svih kredita bio odobren gospodarstvu, a 2006., primjerice, čak 51 posto svih odobrenih kredita išao je stanovništvu za potrošnju, dok je količina zajmova namijenjena poduzećima pala na svega 40 posto.

“Staru deviznu štednju proglasili smo novom, devize prodali HNB-u i uveli valutnu klauzulu, umjesto da smo od devizne štednje napravili devizne kredite koje bi dobivali oni koji ih na temelju štednje mogu i vraćati”, navodi Santini jednu od niza promašenih hrvatskih politika iz olovnih 90-ih.

Činjenicu da je Hrvatska doslovce jedina članica EU-a koja od članstva doslovce nije imala nikakve ekonomske koristi (prije ulaska u EU imali smo veći BDP per capita nego nakon sedam godina članstva) Santini komentira da “ne možemo od ničega napraviti nešto”, odnosno da se nismo pripremili za članstvo.

“Pa nama je najvažniji izvozni proizvod drvna masa, a Slovencima visokotehnološki uređaji Gorenja i Iskre! Našu ministricu obrazovanja zanimaju sapun i pepeo, a po definiciji dužnosti morala bi povezati gospodarstvo i znanost, a ne da nam znanost bude samo ukras”, poručio je Satini.

Hrvatska je tako i službeno predzadnja članica EU-a po razvijenosti ili druga po zaostalosti pa stoga ne čudi interes Zagreba za daljnjim proširenjem Unije jer se tako nadamo da neće biti među najgorima.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> MILANOVIĆ PRELOMIO: Uklonio sve biste s Pantovčaka
>>> PAZITE ŠTO KAŽE ŠUICA: Europska unija MORA primiti migrante, vojska na granicama je korak unazad za demokraciju
>>> KORONA VIRUS NAPALA VLADU!? Ministar Božinović mora u izolaciju!?
>>> Stranac je ugledao osmogodišnju djevojčicu i napravio je nešto nezamislivo – ono što je skrivena kamera snimila šokiralo je milijune!
Komentari

Komentari