Srijeda, 12 kolovoza, 2020

RAGUŽ ZA HMS: Ako uđem u Hrvatski sabor, pod ovim uvjetima bi podržao novu Vladu Hrvatske

Hrvatska konačno mora usmjeriti fokus politike prema Hrvatima u BiH, a ne prema politici Bruxellesa prema BiH. Temelj svega je da uvjerimo Hrvatsku da podrži ideju o teritorijalno-administrativnom preustroju BiH, odnosno da Hrvati moraju imati svoju federalnu jedinicu u sklopu BiH, izjavio je u intervju za Hrvatski Medijski Servis predsjednik Hrvatske republikanske stranke i kandidat Mosta za zastupnika u Hrvatskom saboru Slaven Raguž.

HMS: Zbog čega ste se odlučili kandidirati za zastupnika u Hrvatskom saboru?

RAGUŽ: Sabor RH nije samo najveće zakonodavno tijelo Hrvatske, to je Sabor svih Hrvata svijeta, zakonska kategorija. To je najveća politička pozornica Hrvata, koja, sa aspekta Hrvata u BiH, se koristila nimalo, a kada se koristila, većinom je to bilo pogubno za nas, poput HDZ/SDP izmjena Ustava 2010. Most NL je ovom izbornom ciklusu pristupio na način da je ljudima koji uistinu poznaju politički sustav i složenost BiH dao odriješene ruke u kreiranju politike prema BiH.Veliku ulogu u tome je odigrao, naravno, Nino Raspudić, inzistirajući da koordinaciju oko kreiranja liste i same politike preuzmemo HRS i ja na sebe. Formirali smo listu od 14 dokazano stručnih, hrabrih, beskompromisnih ljudi od kojih svatko pojedinačno može zastupati interese Hrvata u BiH kvalitetnije i učinkovitije od svih dosadašnjih zastupnika iz 11. I.J., kao i kandidata sa konkurentskih lista.

HMS: Što možeš obećati Hrvatima u BiH ako te izaberu u Hrvatski sabor, što je ono za što ćeš se zalagati?

RAGUŽ: Hrvatska konačno mora usmjeriti fokus politike prema Hrvatima u BiH, a ne prema politici Bruxellesa prema BiH. Temelj svega je da uvjerimo Hrvatsku da podrži ideju o teritorijalno-administrativnom preustroju BiH, odnosno da Hrvati moraju imati svoju federalnu jedinicu u sklopu BiH. Što se tiče konkretnijih stvari, tražit ćemo usmjeravanje financiranja projekata za Hrvate izvan HR na razvojne i strateške projekte, izmjene Sporazuma o pograničnoj politici, tražiti od Tužiteljstva RH pokretanje procesa protiv oficira ABiH koji su zapovijedali u zonama odgovornosti gdje su počinjeni masovni zločini nad Hrvatima, a bili su visokorangirani časnici JNA tijekom agresije na Hrvatsku, osigurati ćemo pravnu pomoć optuženim braniteljima HVO-a kroz stvaranje fonda za financiranje troškova obrane, itd.

HMS: Što bi po tvom mišljenju buduća, nova Vlada Hrvatske trebala promijeniti u odnosu prema Hrvatima u BiH i Bosni i Hercegovini?

RAGUŽ: Politika Hrvatske prema BiH mora biti politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Tek u trenutku kada se riješi hrvatsko pitanje u BiH, kada dođe do izmjena Ustava BiH, administrativnog preuređenja, definiranja izbornog sustava u kojem Hrvatima nitko neće birati njihove predstavnike, tek tada Hrvatska može imati politiku prema BiH. Dakle, radi se o drastičnoj promjeni smjera vanjske politike prema BiH. S bruxellesko-konjušarske politike promjena na domoljubno-nacionalno osviještenu politiku.

HMS: Treba li Hrvatska u većoj mjeri koristiti svoj utjecaj članice EU i NATO-a da bi pomogla Hrvatima u BiH da se izbore za status ravnopravnog naroda, odnosno minimum; da kroz izmjene Izbornog zakona mogu izabrati u potpunosti svoje izaslanike u Federalni dom naroda i Predsjedništvo BiH?

RAGUŽ: Ne da treba, nego mora. Svoj ogroman diplomatski potencijal mora iskoristiti kako bi Hrvati u BiH postali jednakopravan narod, s bezuvjetnim legitimnim političkim zastupanjem na svim razinama vlasti. Jedino uz podršku Hrvatske može se izgraditi jasan politički odgovor politici Sarajeva, Banja Luke, a osobito politici međunarodne zajednice kao glavnom generatoru krize u BiH. Naravno, preduvjet je da ta podrška bude iskrena, dosljedna i snažna, u skladu sa onim što sam opisao u prethodnom pitanju. Da se ne događa da hrvatski veleposlanici idu kod Željka Komšića na sastanke, nego da se Željko Komšić, u funkciji nametnutog Člana Predsjedništva, proglasi nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.

HMS: Što bi Vlada Hrvatske trebala promijeniti u financijskoj i ekonomskoj pomoći Hrvatima u BiH?

RAGUŽ: Prva stvar, uraditi reviziju svih dosadašnjih pomoći. Ispitati jesu li se novci, primjerice, za SKB Mostar i Sveučilište koristili namjenski i transparentno. Drugo, financijska sredstva usmjeriti na razvojno strateške projekte. Zašto se tim novcem ne bi financiralo postavljanje optičke infrastrukture po hrvatskim općinama? Svijet lagano ulazi u 5. industrijsku revoluciju, mi zapeli u 3. Brzi Internet je danas temelj svega, jer s njim cijeli svijet postaje jedno tržište. Treće, ali ne manje važno, tražit ćemo da nam se plati naše. Izboriti ćemo se da HEP isplati i redovito plaća naknade za korištenje Buškog jezera. HEP Livnu i Tomislavgradu duguje preko 15 milijuna KM. Još kada se krenu analizirati aspekti vanjskotrgovinske razmjene, preferencijalnih trgovinskih ugovora, itd., vrlo lako se može raditi o terminologiji zajedničke komplementarne ekonomske politike, a ne bilo kakvoj pomoći.

HMS: Trebaju li po tvom mišljenju zastupnici iz 11. izborne jedinice u budućem Hrvatskom saboru biti djelom vladajuće koalicije bezuvjetno, ili pod određenim uvjetima?

RAGUŽ: Politika je pragmatizam. Ako ću ja dobiti na pismeno dokument u kojem se premijer obvezuje iskoristiti diplomatski kredibilitet i lobirati za izmjenu administrativno-ustavnog uređenja BiH, izmjene izbornog zakona koji će onemogućiti bilo kakva nametanja kao prvi korak u tom smjeru, izmijene načina financiranja projekata od značaja, izmjene Sporazuma o pograničnoj suradnji i, npr, površinu pograničnog područja povećati na 30 km, platitispomenute dugove HEP-a prema Livnu i Duvnu, itd., ja bih podržao takvu koaliciju.

HMS: Hoće li tvoj eventualni izbor u Hrvatski sabor utjecati na tvoj angažman kao lidera Hrvatske republikanske stranke u BiH?

RAGUŽ: Mi smo već samom ovom pričom oko hrvatskih izbora na dobitku, jer smo pokazali široj javnosti kako postoji realna i dosljedna alternativa aktualnoj hrvatskoj politici. Dat ćemo sve od sebe da se ovaj pozitivni polet kapitalizira u broju glasova. Zvučat će kao floskula, ali tko imalo poznaje rad i djelo nas iz HRS-a, zna da sam ja samo prvi od jednakih. Mi općenito funkcioniramo po supsidijarnom modelu, tako da moj eventualni odlazak neće nimalo utjecati na funkcioniranje i političko djelovanje HRS-a. Dapače, dobit ćemo veću pozornicu i puno širu publiku za naše djelovanje./HMS/

Komentari

Komentari