Srijeda, 25 studenoga, 2020

PRIMORAC: “NIJE SVATKO TKO JE POZITIVAN ZARAZAN, evo u čemu je razlika!

Kako bi se točno pratio broj zaraženih u svijetu te kako bismo se samim time mogli što uspješnije boriti protiv virusa SARS-CoV-2, ključna su testiranja. Naš poznati znanstvenik i liječnik prof. dr. sc. Dragan Primorac među prvima je u Europi koristio RT-PCR metodu testiranja koja je sada ključna za detekciju COVID pozitivnih osoba. U razgovoru za Večernji list objasnio je koje su prednosti ovog testa, ali i mane te kako bi se ova metoda mogla još uspješnije koristiti.

Svjedoci smo velikog porasta broja oboljelih od COVID-19. Kako zapravo otkriti koliko ih je?

Testiranje populacije jedan je od preduvjeta kako bismo dobili realne brojeve inficiranih SARS-CoV-2, koji će prikazati objektivno stanje te izbjeći nagađanja koja slušamo svakodnevno. No i to testiranje mora biti objektivno, a metodologije standardizirane. Uz testiranje, još je važnije ne stvarati paniku, javno izgovorena riječ treba biti temeljena na najnovijim znanstvenim podacima, u samoizolaciju treba staviti one koje je potrebno, a svim ostalima omogućiti da rade i žive normalno uz propisane mjere epidemiološke zaštite.

Jedan ste od prvih znanstvenika u Europi koji je, nažalost tada zbog potrebe identifikacija žrtava Domovinskog rata, prije gotovo 30 godina, u Hrvatskoj počeo koristiti PCR test. Vi, vaši kolege iz SAD-a, ali u zadnje vrijeme i iz Njemačke, poput dr. Parčine sa Sveučilišne bolnice u Bonnu ističete potrebu promjene dijagnostičkih kriterija vezano uz PCR.

Točno, i na to upozoravam već niz mjeseci. Istodobno i znanstvenici s University of California-Irvine te s Harvard T.H. Chan School of Public Health smatraju da su postojeći kriteriji testiranja vezano uz PCR produciraju „lažno pozitivne” rezultate. Na velikom broju analiziranih uzoraka, postotak onih koji su „lažno pozitivni” može ozbiljno urušiti normalno funkcioniranje života, ekonomije, školstva itd.

Možete li malo detaljnije objasniti PCR postupak o kojem je ovih dana puno riječi?

Dijagnostička metoda koja se trenutačno najčešće koristi jest PCR (lančana reakcija polimerazom) koja omogućuje kopiranje malih (početnih) količina DNA neograničeno puno puta. U kliničkoj medicini PCR ima veliku vrijednost jer, npr., omogućuje detekciju minimalnih količina tumorskog DNA što je važno za započinjanje pravovremenog liječenja. U forenzici nam pomaže identificirati i počinitelja kaznenog djela koji ostavi minimalnu količinu biološkog traga i čiji se identitet bez korištenja PCR-a ne bi mogao utvrditi. Međutim, golema osjetljivost PCR metode može postati i problem. Sam postupak PCR-a odvija se tijekom tzv. amplifikacijskih ciklusa i logično je da veći broj ciklusa kojima se umnažaju ishodišne molekule DNA (u ovom slučaju virusne), omogućuje detekciju i najmanjih količina DNA. Teoretski govoreći, dvije kopije virusne RNA koje se u prvim fazama procesa „prevode” u sekvence DNA (tzv. komplementarna DNA, cDNA), nakon 36 PCR ciklusa su dostatne da dobijemo više od 68 milijardi kopija cDNA.

Nalaz koji se izdaje nakon PCR postupka prikazuje se ili kao pozitivan ili kao negativan. Čini se da je u tome problem?

Da, golema je razlika među pozitivnim nalazima koji ukazuju na prisutnost virusne RNA u uzorku. Naravno, što je viši titar (prisustvo virusa u uzorku), potreban je manji broj ciklusa za detekciju virusa. Istodobno, viši titar virusa u uzorku znači i veću virulenciju, odnosno veću mogućnost širenja virusa. U većini laboratorija broj ciklusa detekcije (eng. cycle treshold – Ct) koji se koristi za prisustvo SARS-CoV-2 je 40 ili ponekad 45. Time, prema našem mišljenju, ovaj test zapravo postaje „preosjetljiv” te osobe s minimalnim titrom virusa, kao i osobe u čijem uzorku postoje samo fragmenti nefunkcionalnih virusa proglašavamo pozitivnim.

Logično je da osoba kod koje se virus iz uzorka replicira na 20 ciklusa ima daleko veći broj kopija virusa od osobe kod koje se, npr., virus replicira na 35 ciklusa. Osim toga, prva osoba je daleko zaraznija za okolinu od ove druge osobe koja je jako malo zarazna, ako i uopće. Prateći ovaj koncept, velik broj ljudi koji je nepotrebno u samoizolaciji mogao bi se vratiti obavljanju svojih poslova što će biti ključno u opstanku gospodarstva.

Ističete da je uvijek važno pratiti i kliničku sliku pacijenta, na što točno mislite?

Uvijek na umu treba imati da je rezultate potrebno sagledati u kontekstu cijele kliničke slike svakog pojedinačnog pacijenta jer, npr., nizak titar virusa može značiti i da je osoba tek na početku zaraze. Ako je osoba ranije testirana i neupitno bila pozitivna, a kod ponovljenog testiranja detektira se repliciranje virusne RNA na 30-ak ciklusa ili više, onda se smatra da nije više zarazna. No, ako se radi o prvom testiranju, a osoba ima neke simptome ili se zna da je u zadnjih 48 sati bila kontakt SARS-CoV-2 pozitivne osobe, visoki Ct može trenutačno biti i zbog malog titra te, ako se ponovno testira za par dana, Ct će biti manji jer se u tih par dana virus dovoljno replicirao.

Znanstvenici iz Velike Britanije nedavno su PCR povezali s lažno pozitivnim rezultatima?

U nedavno objavljenom radu u časopisu The Lancet tvrdi se da je broj lažno pozitivnih testova koji se dobiju tijekom korištenja PCR-a od 0,8 do 4%. Te rezultate pripisuju takozvanoj unakrsnoj reaktivnosti s drugim genetičkim materijalom koji se amplificira, kontaminacijom tijekom uzimanja uzorka itd.

Iz navedenog proizlazi da dio osoba koje su u samoizolaciji zapravo ne treba biti u samoizolaciji?

Dobro je da su brojni kolege shvatili problem koji s kolegama ističem te da se već vide promjene u praksi. U Njemačkoj je, primjerice, Institut Robert Koch čak među kriterije otpuštanja osoba iz izolacije kao orijentacijsku pomoć liječniku, između ostalog, naveo kriterij da se ovisno o specifičnim uvjetima testiranja, kao kriterij otpuštanja može koristiti vrijednost Ct veća od 30, koja je, prema prethodnom iskustvu, povezana s gubitkom mogućnosti kultivacije virusa. Dobro je i što su ključne institucije u Hrvatskoj koje se bave PCR detekcijom SARS-CoV-2 poput Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” krenule putem o kojem govorim te počele uz nalaz RT-PCR dostavljati i broj ciklusa detekcije.

Cijeli razgovor s Draganom Primorcem pročitajte na stranicama Večernjeg lista.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI
>>> Ipak policijski sat i lockdown? Doktor objavio: ‘Sad su u pitanju dani….’
>>> (VIDEO) PLENKOVIĆU ĆE POZLITI: Šprajc u svom stilu komentirao stanje u državi
>>> U BUGOJNU ubijen umirovljeni učitelj Hrvat: Brutalno mučen i premlaćivan
>>> KAOS U EUROPI, jedna zemlja bilježi preko 500 mrtvih dnevno zbog Covida, mjere ne daju rezultate!
Komentari

Komentari