epa09325096 European Commission President Ursula Van Der Leyen speaks during the presentation of the programme of the activities of the Slovenian Presidency during a plenary session at the European Parliament in Strasbourg, France, 06 July 2021. EPA/CHRISTIAN HARTMANN / POOL MAXPPP OUT

POSIJALA JE SJEME RAZDORA U EU: ‘Europska obrana bila bi francuska obrana”

Podijeli

Zadovoljstvo uspjehom u cijepljenju i činjenicom da će 19 država članica već krajem ove godine dostići BDP otprije pandemije, ali i najava novih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena, digitalizacija te jačanje europske obrane obilježili su ovogodišnje obraćanje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen pred zastupnicima Europskom parlamentu u Govoru o stanju Unije.

U raspravi, koja je trajala gotovo pet sati, većina zastupnika dala je potporu predsjednici Komisije, iako je bilo i kritika, pogotovo od euroskeptičnih stranaka. Ursula von der Leyen podržala je nastavak proširenja EU prema Zapadnom Balkanu i najavila posjet regiji krajem ovog mjeseca. Izdvojili smo pet najvažnijih tema govora.

1. Ubrzati cijepljenje

Šefica Europske komisije pohvalila se podacima da je EU već postigla više od 70 posto cijepljenosti punoljetnog stanovništva, ali i upozorila da se taj proces mora ubrzati kako ovo ne bi preraslo u, kako se izrazila, “pandemiju necijepljenih”. Von der Leyen, liječnica po profesiji, upozorila je i na velike razlike u svijetu jer u nekim siromašnim državama nije cijepljen niti jedan posto stanovništva. No, pohvalila se time što je EU najveći donator cjepiva na svijetu. “Već smo se obvezali podijeliti 250 milijuna cjepiva, a Komisija će donirati još 200 milijuna doza do sredine iduće godine”, rekla je predsjednica EK. Predsjednica EK pozvala je EU da se učiniti sve što je moguće da ovo “ne postane pandemija necijepljenih”.

2. Novac EU i vladavina prava

Iako nije bila toliko oštra koliko su neki očekivali, predsjednica Europske komisije dotakla se i vladavine prava u državama članicama EU te potrebe stroge kontrole kako se novac EU troši. Rekla je da korupcija nije samo krađa novca poreznih obveznika, nije samo zastrašivanje investitora, nego omogućava ljudima da velikim novcem kupe usluge i bogatima da preskaču demokratska pravila. “Kada se radi o zaštiti našeg proračuna, činit ćemo to u svakom slučaju svime što nam je na raspolaganju i počet ćemo uskoro”.

“Ljudi moraju imati pravo na pravedno i neovisno sudstvo i da budu tretirani jednako bilo gdje u Europi.” Najavila je da će ubuduće izvještaji o stanju vladavine prava u državama EU imati i preporuke svakoj državi kako poboljšati stanje. Poslala je i jasnu poruku da su odluke Suda Europske unije obvezujuće za sve države članice i moraju se provoditi, jasno misleći na Poljsku i Mađarsku.

3. Kontrolirane migracije i pomoć Afganistanu

Von der Leyen se osvrnula na situaciju u Afganistanu kada je govorila o obrani i migracijama. Najavila je da će EU povećati pomoć za narod Afganistana za dodatnih 100 milijuna eura. “Stojimo uz afganistanski narod, žene i djecu, tužitelje, novinare i branitelje ljudskih prava”, rekla je von der Leyen.

Izrazila je solidarnost s državama koje su danas na udaru “hibridnih napada” Bjelorusije koja prema njima usmjerava migrante. Zatražila je od Europskog parlamenta ubrzanje postupka novog Pakta o azilu i migraciji čija je provedba, kako je rekla, “bolno spora”. Poručila je da treba pronaći ravnotežu između kontroliranja europskih granica i pomoći onima koji bježe od progona, što EU uvijek i čini.

4. Cijena onečišćenja

Čelnica Komisije zatražila je da se u raspravi o budućnosti Europe crpi i inspiracija od mladih koji daju značenje empatiji i solidarnosti te pozivaju na odgovornost planeta. Budućnost EU-a ovisi o tehnološkoj snazi, “posebice pristupu čipovima ključnim za sve, od pametnih telefona, električnih skutera do tvornica”, rekla je predsjednica EK. Podsjetila je kako je Komisija ljetos predstavila ambiciozan paket “Fit for 55” čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990-ih. Najavila je i kazne za zagađivače.

5. EU treba moći vojno intervenirati bez pomoći SAD-a

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zatražila je da se i NATO i Europska unija osvrnu na traženje odgovora kako je vojna misija u Afganistanu završila tako naglo.

Iako se založila za nastavak suradnje s NATO-om, von der Leyen je naglasila da Europska unija treba biti u stanju vojno intervenirati bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država.

Ipak je priznala da za to ne vidi dovoljno političke volje.

Rekla je da EU i NATO rade na zajedničkoj deklaraciji koju će predstaviti do kraja godine. Najavila je da će se tijekom francuskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine održati Europski summit za obranu koji će ona sazvati s predsjednikom Emmanuelom Macronom.

‘Europska obrana bila bi francuska obrana”

James Crisp, dopisnik iz Bruxellesa Daily Telegrapha, britanskog dnevnog lista koji inače nije pretjerano sklon Europskoj uniji, govor Ursule von der Leyen protumačio je kao poziv na stvaranje “Obrambene unije” u sklopu EU.

Konkretno, Crisp piše da je šefica EK rekla da se “EU mora dići na iduću razinu” i sama slati vojnike u konflikte zone. To jest, pozvala je 27 država članica da stvore “Obrambenu uniju”.

– Bit će misija u kojima neće sudjelovati NATO ili UN, ali u kojima bi Europa morala biti prisutna. Europa može i očito mora biti voljna više toga učiniti sama, poručila je Von der Leyen koja je upozorila i da ulazimo u eru regionalnih rivalstva, ali i doba u kojem se velike sile fokusiraju jedna prema drugoj.

EU, napominje Crisp, ima borbenu skupinu od 1500 vojnika još od 2007. godine, ali koja ni jednom nije bila iskorištena, čak ni za recentnu evakuaciju iz Kabula.

– Možete imati najnaprednije oružane snage na svijetu, ali ako ih niste spremni nikada iskoristiti, koja korist od njih? To nas je dosad sputavalo. Nije riječ samo o nedostatnom kapacitetu, nego i nedostatku političke volje, zaključila je von der Leyen.

Ako bi se krenulo o jaču vojnu integraciju država članica EU, to bi moglo poslužiti kao važan korak prema oformljavanju potencijalne Europske vojske, navodi Daily Telegraph podsjećajući da je riječ o konceptu kojem se Ujedinjeno Kraljevstvo konstantno protivilo tijekom svojeg članstva u EU.

Također, takav korak ne bi bio moguć bez suglasnosti svih država članica. A neke, poput tri baltičke države, tome nisu sklone jer moguću Europsku vojsku vide kao smanjivanje utjecaja i značaj NATO pakta (na koji se spomenute države snažno oslanjaju u čuvanju svojih istočnih granica prema Rusiji i Bjelorusiji).

Diplomati nekih drugih zemalja članica, piše Crisp za Telegraph pozivajući se svoje izvore, tvrde da se boje kako bi u Europskoj vojsci Francuska bila previše dominantna.

– Bez Ujedinjenog Kraljevstva europske obrambene snage zapravo bi bile francuske, što je velik problem, citira Telegraph jednog anonimnog diplomata koji ističe da neke države brine to da francuske kompanije iz obrambenog sektora “dobivaju u EU više poslova nego tvrtke iz drugih zemalja”.

Komentari

Najnovije