Razgovor s vojnim analitičarom Janom Ivanjekom

Nedavno je „Deutsche Welle“ objavio članak u kojemu analizira utrku u naoružanju u (jugo)istočnoj Europi. U članku se ističe da NATO jača u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a Rusija parira preko Srbije kojoj Moskva poklanja oružje. O ovoj temi kratko samo razgovarali s vojnim analitičarom Janom Ivanjekom, čije komentare i analize možete pratiti na njegovoj stranici na Facebooku.

Kako komentirate tvrdnje Deutsche Wellea o tome da Rusija naoružava Srbiju?

Važno je da se na međunarodnoj razini i u velikim stranim medijima prepoznaje ekspanzionistička velikosrpska politika iz prošlosti i isključiva srpska odgovornost za izazivanje svih ratova tijekom raspada Jugoslavije. Ta politika nije zamrla i ovaj put se pokušava ostvariti iskorištavanjem ruskih geopolitičkih interesa i težnji na Balkanu.

Hoće li SAD reagirati na rusko naoružavanje Srbije, kao što je reagirao na tursku nabavu S-400 time što je Grčkoj nedavno isporučio 70 izviđačko-borbenih zrakoplova OH-58D Kiowa Warrior?

Možda primjer Kiowa za grčku nije najbolji, jer je riječ o oportunističkoj nabavi potrebnih helikoptera po istom principu kako ih je i Hrvatska nabavila, a nikako sredstvu koje može u bilo kojem obliku parirati S-400. O tome ćemo moći govoriti uključi li se Grčku u program nabave F-35 ili novim narudžbama F-16, dok postojeće modernizira.

SAD i NATO su već angažirani u nizu velikih vježbi koje se odvijaju u Hrvatskoj i predstavljaju upozorenje Srbiji i Vučićeu režimu. Poruke koje je nedavno javno poslala fondacija Heritage, konzervativni think-tank koji kroji dobar dio američke vanjske politike, jasno govore da SAD želi naoružati hrvatsku novim borbenim avionima.

Razgovara se i o donaciji borbenih vozila pješaštva Bradley i drugim sustavima i sposobnostima koje su ključne u održavanju tehnološke, doktrinarne i strateške nadmoći HV-a.

Vjerujem da će se izravna američka pomoć intenzivirati kad Vučićev režim zbaci maske, jer ni Moskva neće još dugo trpjeti njihovo sjedenje na dvije stolice, no da bi bili ozbiljan saveznik ne možemo samo moliti donacije, već ponekad trebamo i pošteno platiti nužne sustave i sposobnosti.

U posljednje vrijeme jača vojna industrija u Srbiji i BiH, kako u RS-u tako i u FBiH koja teško da je međunarodno konkurentna na tržištu. Što nam to govori, spremaju li se neki novi konflikti?

Obrasci razvoja vojne industrije u dvama entitetima BiH, pod bošnjačkom i srpskom kontrolom, svakako govore u prilog vjerojatnosti da je riječ o pripremama za buduće sukobe, koji postaju gotovo izvjesni kada pogledamo retoriku koja vlada u BiH, od prijetnji odcjepljenja RS, do velikobošnjačkog unitarizma i političkog nasilja nad hrvatskim narodom, pa i divljačkih uvreda izrečenih nedavno na račun Hrvatske i predsjednice Republike, a na temelju lažne vijesti. Bojim se da je točka bez povratka prijeđena, i da su budući sukobi u BiH pitanje vremena.

Nedavno su se pojavile špekulacije da bi Mađarska mogla čuvati hrvatsko nebo. O čemu se sada radi? U kojoj je fazi nabava borbenih zrakoplova?

Sporazum s Mađarskom je recipročan, i uloga mu je uklanjanje administrativnih prepreka brzim prekograničnim reakcijama, kako mađarskog, tako i hrvatskog zrakoplovstva. Mađarska nikako ne preuzima nadzor nad hrvatskim nebom, no zbog našeg predsjedanja EU nužna je 24 zaštita Zagreba, koju HRZ na žalost ne može pružiti jer MiG-ovi ne djeluju noću.

Sporazum omogućava mađarskima avionima da u slučaju nužde izvrše presretanje tokom noći. To zorno pokazuje apsolutnu neophodnost nabave novih aviona za HRZ, za što je postupak u tijeku. O detaljima ne možemo govoriti jer se sve radi iza zatvorenih vrata, kako i priliči ovakvim nabavama, ali vjerujem da će rezultat biti sasvim pozitivan i da će HRZ dobiti višenamjenske borbene avione.

Davor Dijanović / HKV

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!