fbpx
Nedjelja, studeni 17, 2019

Plenković želi progurati grčki ili talijanski model izbornog zakona za svoj ostanak na vlasti?

Predsjednik HDZ-ove Vlade Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić tijekom nedjeljnog domjenka SNV-a stajali su jedan pored drugoga, ali navodno nisu progovorili ni riječi. Premijer se ponaša kao da prebjezi ne dolaze u vladajuću koaliciju, navodi dnevnik.hr.

“Za mene nema nikakvih problema. Naša parlamentarna većina ima 77 zastupnika”, ustvrdio je Plenković. Dodao je da sa zastupnicima koji prelaze u klub Milana Bandića nije razgovarao. Također tvrdi da ne zna je li podrška Vladi prvi uvjet za prelazak u Bandićev klub. “Ne znam gdje toga ima da bi se mandat mogao oduzimati zastupniku”, odgovorio je na upit bi li trebalo promijeniti Ustav, jer u Ustavu piše da zastupnički mandat pripada zastupniku a ne stranci.

Dnevniku Nove TV navedeno je da se “premijeru sviđa grčki i talijanski model izbornog zakona, gdje relativni pobjednik dobiva od 20 do 40 dodatnih zastupnika za stabilnost”.

Nakon posljednjih parlamentarnih izbora svaki je četvrti zastupnik razočarao svoje birače jer je izabran na jednoj a sada djeluje na drugoj strani sabornice.

No, hrvatski birači navikli su i da se probni baloni nekih budućih poteza vlasti puštaju putem odabranih medija. Niti jedan predsjednik hrvatske Vlade nije morao zadovoljiti toliko apetita raznih političkih stranaka kao HDZ-ov Andrej Plenković, a jedan je od razloga u šarolikim koalicijskim partnerima koje je okupio oko sebe.

Je li HDZ s SDP-om već u velikoj koaliciji?

Plenković je na sredini mandata ustvrdio je da mu je cilj u protekle dvije godine bio održati političku stabilnost. “Stabilnost znači da imate političku većinu koja omogućuje svim institucijama prije svega vladi i ministarstvima da rade one zadaće koje su propisane i napisane u programu Vlade”, rekao je Plenković odgovarajući na upit novinara da ocijeni dvije godine svoje vlade.

Na koncu se ta stabilnost, kako navode neki mediji, zapravo očitovala samo u održavanju Vlade s Plenkovićem na čelu.

Vidljivo je da HDZ ima problema s koalicijskim kapacitetom, ne žele otvoreno predizborno ući u veliku koaliciju s SDP-om iako se pokazalo na primjeru više saborskih glasovanja, biranja ustavnih sudaca te međusobne podrške – HDZ je de facto s SDP-om u koaliciji.

Iz HDZ-a i SDP-a sve se češće čuje da žele mijenjati Izborni zakon, ali po svemu sudeći ne za jačanje demokratskih procesa u Hrvatskoj, već kako bi si dodali mandate bez glasova. Tako bi dobili npr. 30 mandata, a izbornim inženjeringom dodali bi si još 10, da ne bi morali koalirati s nikim ili da bi skrivali s kim će koalirati. Jedan od načina kako bi to ostvarili krije se u grčkom ili talijanskom modelu izbornog zakona.

Podsjetimo na koji su način izabrane posljednje vlade u Italiji i Grčkoj čiji su primjeri spomenuti u Dnevniku Nove TV.

Italija

Birači u Italiji početkom 2018. išli su na izbore po novom, četvrtom, izbornom sustavu. Riječ je o mješovitu sustavu kojim se dvije trećine zastupnika bira proporcionalno sa stranačkih lista, a trećina izravno iz izbornih jedinica. Sustav favorizira široke koalicije.

Zastupnički dom ima 630 zastupnika, koje na općim, izravnim i tajnim izborima biraju građani. Stranka ili koalicija stranaka koja osvoji najviše glasova na izborima osvaja 54 posto svih mjesta u Zastupničkom domu dok se ostatak dijeli proporcionalno broju glasova svake stranke ili koalicija, s time da je na prošlogodišnjim izborima dodatno uvjetovano da vodeća lista dobije barem 40 posto glasova.

Tako su 2018. većinu u parlamentu osvojile Sjeverna liga, Pokret 5 zvijezda i Naprijed Italijo. Početkom lipnja 2018. nakon kraće političke krize (jer je pobjednička lista Desni blok osvojila 37 posto) predsjednik republike Sergio Mattarella podupro je predloženi sastav vlade i premijera Giuseppea Contea. Matto Salvini, vođa stranke Lige i Luigi Di Maio, koji vodi Pokret 5 zvijezda zamjenici su premijera u Conteovoj koalicijskoj vladi.

S novim, četvrtim, izbornim zakonom (Rosatellum), razlike između izbora za Donji dom i Senat nestale su. Novi izborni sustav je svakako više razmjeran nego većinski, no spada pod kombinirane izborne sustave i to združenog tipa, budući da je glas za kandidata istovremeno glas i za listu, ako se radi o kandidatu liste koja se također kandidira u danom višemandatnom izbornom okrugu, navodi Paula Sesar u stručnom radu Reforme izbornog sustava 2013.-2017. i promjena stranačkog sustava u Italiji.

Prethodni, treći talijanski izborni sustav bio je izglasovan 2015. godine, trebao je stupiti na snagu 2016., no Talijani su na referendumu odbili njegovo uvođenje. Tadašnji premijer Matteo Renzi, čelnik Demokratske stranke lijevog centra (PD), čak je uspio i privući bivšeg premijera Silvija Berlusconija u vrijeme pregovora o ustavnoj reformi, dok taj “pakt” nije puknuo početkom 2015. godine. Nakon poraza na referendumu o ustavnim promjenama Renzi je najavio svoju ostavku.

Grčka

U Grčkoj zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament s 300 zastupnika, izabranih izravno za mandat od 4 godine. Biračko je pravo opće, jednako i obvezno za sve građane između 18 i 70 godina života. Prema grčkim zakonima broj zastupničkih mjesta određuje se prema pravilu proporcionalnosti, uz dvije iznimke: stranke koje ostvare manje od 3 posto glasova ne dobivaju niti jedno mjesto u parlamentu, a stranka koja osvoji najviše glasova dobiva bonus od 50 mjesta u parlamentu.

Na grčkim izborima početkom 2015. stranka ljevice Siriza dobila je više od 36 posto glasova i osvojila skoro polovicu zastupničkih mjesta u grčkom parlamentu. Krajem rujna iste godine Siriza je ponovo došla na vlast na prijevremenim izborima, koje je grčki premijer sazvao kako bi obnovio mandat nakon potpisivanja 86 milijardi eura vrijednog programa financiranja, uključujući i svojedobno odbijane mjere smanjenja javne potrošnje. Siriza je osvojila 145 od 300 mandata u parlamentu i odmah najavila koaliranje s Neovisnim Grcima koji su osvojili 10 mandata.

Odaziv birača na tim izborima bio je najslabiji u više od 50 godina.

Kako je HDZ nakon SDP-a Hrvatima ukrao građanski referendum?

Nakon što je krajem travnja 2018. predstavljena referendumska inicijativa GI Narod odlučuje za izjašnjavanje građana o referendumu za promjenu izbornog sustava, Plenković je u nekoliko navrata tijekom prikupljanja potpisa napao Inicijativu te jasno zauzeo stranu, iako je trebao biti neutralan i dopustiti građanima demokratsko izjašnjavanje. Mediji su također prenijeli i kako je sugerirao HDZ-ovim gradonačelnicima i načelnicima otežavanje prikupljanja potpisa.

U samo 15 dana volonteri Inicijative prikupili su više od 400 potpisa, a Plenković je ustvrdio da su “referendumska pitanja promašena, čak neodgovorna!”

Prema sadašnjem izbornom sustavu, po kojemu su provedeni posljednji parlamentarni izbori, za ulazak u Sabor vrijedi poredak kandidata na listi koji je postavljen uoči izbora (prema odlukama čelnika stranke), a tek ako određeni kandidat dobije više od 10 posto preferencijskih glasova liste, poredak se mijenja. Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. samo 11 kandidata od 143 (bez zastupnika nacionalnih manjina) ušlo je u Sabor na temelju preferencijskih glasova, a svi ostali – njih 132 (bez zastupnika manjina) ušlo je na temelju položaja na listi koju im je dodijelio šef stranke.

Po prijedlogu GI Narod odlučuje, prvotni poredak kandidata ne bi imao nikakvu težinu. Glasači bi na odabranoj listi mogli zaokružiti do tri preferirana kandidata te bi se njihov konačni poredak određivao isključivo brojem preferencijskih glasova. Inicijativa je zahtijevala da ulazak svih kandidata u Sabor odredi broj preferencijskih glasova birača. Nadalje, referendumom koji predlaže GI Narod odlučuje smanjio bi se broj zastupnika s najviše 160 na najviše 120, a samim time će i broj zastupnika nacionalnih manjinaproporcionalno biti smanjen s osam na šest. Također, zastupnici nacionalnih manjina ubuduće neće moći odlučivati o Vladi i proračunu. Naime, zastupnici nacionalnih manjina imaju zagarantirana mjesta u Saboru kako bi predstavljali interese pripadnika nacionalnih manjina. U Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega. “U takvim okolnostima – zastupnici manjina niti imaju legitimitet odlučivati o tome tko će formirati Vladu RH ili biti ministar niti je to u skladu sa smislom njihova predstavništva.”, objašnjeno je u pismu strankama.

HDZ i SDP ujedinjeni u namjeri sprječavanja referendumske inicijative

Osim oporbenih, i koalicijske stranke pokazale su otpor Inicijativi koja predlaže demokratizacija postupka izbora zastupnika u Hrvatski sabor, uvođenje tri preferencijska glasa bez praga, sniženje izbornog praga listama za ulazak u Sabor, dokidanje postojećih zemljopisno neprirodno oblikovanih izbornih jedinica, dopisno i elektroničko glasovanje.

Saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin krajem svibnja 2018. u Saboru je izvijestio novinare da su prikupili 50 potpisa saborskih zastupnika i u saborsku proceduru uputili prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske kojim bi se “precizno uredilo pitanje referenduma”. Grbin je predložio i da se stavi moratorij na trenutačne inicijative za raspisivanje referenduma dok se ne promijeni Ustav.

Inicijativu su potpisali zastupnici SDP-a, HSS-a, GLAS-a, IDS-a, HSU-a, SNAGA-e, SDSS-a i nezavisni Mirando Mrsić i Zdravko Ronko. Zanimljivo je da su za izvjestitelje u saborskoj raspravi, uz oporbene zastupnike, određeni i članovi vladajuće većine Milorad Pupovac i Furio Radin. Prijedlog nije potpisao nijedan zastupnik Mosta ni Živog zida.

Grbin i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, koji je već kao ministar u SDP-ovoj Vladi spriječio referendumu za pravedniji izborni sustav, najavili su da predlažu promjenu “kojim bi se propisao broj od 200 tisuća prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma kako bi omogućili da se referendum može češće, bolje i efikasnije raspisati”.

“Ova situacija bi trebala zabrinuti svakog građanina, bez obzira je li on dao svoj potpis za referendum ili nije. Oni su za 40 tisuća potpisa rekli da ih ne priznaju, a nemaju baš nikakve argumente. Nalazimo se u situaciji, u kojoj su građani prikupili dovoljan broj potpisa i trebao bi se raspisati referendum na kojem će se odlučiti o promjeni izbornog sustava, no imamo vlast koja neprestano laže, gubi knjige, opstruira cijeli proces… I nikome se ne možemo žaliti na sve ovo”, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica Udruge U ime obitelji gostujući na Z1 televiziji.

Komentari

Komentari