Zagreb, 07.07.2021 - Udruga Hrvata BiH Prsten organizirala je Prstenov poslovni forum Zagreb 2021, pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Na fotografiji Andrej Plenković. . foto HINA/ Daniel Kasap/ dk

Plaća: oko 45.000 kn! Ima veća primanja od Milanovića i Plenkovića – znate li tko je on?

Podijeli

Nova utrka za predsjednika Vrhovnog suda se zahuktala nakon što su HDZ-ovci u Saboru ‘minirali’ izbor prve kandidatkinje predsjednika Zorana Milanovića, profesorice Zlate Đurđević. Novi predsjednikov kandidat je sudac koji se proslavio u slučaju ‘švicarac’ Radoslav Dobronić.

Dobronić i još četiri kandidata i kandidatkinja, koji su se javili na javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda, prošlog tjedna su u saborskom Odboru za pravosuđe predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja zastupnika, a po proceduri sada predsjednik Zoran Milanović mora Saboru predložiti kandidata o kojem će glasati zastupnici na plenarnoj sjednici.

Bivši predsjednik Sessa imao bruto plaću između 44.000 i 45.000 kuna

Na tom koraku je pala Zlata Đurđević koja nije dobila potporu većine zastupnika. Uz ugled i prestiž, mjesto predsjednika Vrhovnog suda donosi i izdašnu plaću. Prema javno objavljenoj imovinskoj kartici bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, njegova bruto plaća na toj funkciji iznosila je između 44 i 45 tisuća kuna.

Taj iznos je viši od bruto plaće predsjednika Zorana Milanovića, koji je prema posljednjoj predanoj kartici u ožujku 2020. godine imao 41.060 kuna i bruto plaće premijera Andreja Plenkovića iz prosinca prošle godine koja je iznosila 34.550 kuna.

Predsjednik Vrhovnog suda i glavna državna odvjetnica imaju najveće plaće u sudstvu

Treba napomenuti kako se plaće državnih dužnosnika i plaće u sudstvu određuju po dva različita zakona. Milanoviću i Plenkoviću se određuje prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a u njemu predsjednik države ima najveći koeficijent 9,30, dok premijer ima 7,86, dok se plaća predsjednika Vrhovnog suda određuje Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a predsjednik Vrhovnog suda, uz glavnu državnu odvjetnicu ima najviši koeficijent – 7,86. Ti koeficijenti se potom množe s osnovicom, a dohodak uvećavaju i godine radnog staža, prenosi Danas.hr

Iako je jasno da će predsjednik Milanović Saboru predložiti suca Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, zavirili smo i u imovinske kartice drugih kandidata koji su se javili na javni poziv za tu funkciju.

Radovan Dobronić

Sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić u svoju je imovinsku karticu upisao naslijeđeni stan od 58 kvadrata u Zagrebu vrijedan 800.000 kuna, naslijeđenu vikendicu u Jelsi od 50 kvadrata vrijednu 1,3 milijuna kuna i kuću s okućnicom u Šiljakovini površine 539 kvadrata koju je procijenio na 150.000 kuna.

Vlasnik je i automobila Škoda Yeti iz 2010. godine vrijednog 40.000 kuna. Od štednje je upisao 60.000 eura koje je naslijedio od majke i još 400 tisuća kuna. Bruto plaća mu je od 19 do 20.000 kuna i ima 5000 kuna autorskog honorara.

Marin Mrčela

Kao najozbiljniji konkurent Dobroniću u javnosti se spominjao sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela. On je u svoju imovinsku karticu upisao čak pet nekretnina: darovani stan u Zagrebu površine 138 kvadrata i sa spremištem od 1,75 kvadrata koji je procijenio na 2,35 milijuna kuna, dvije darovane garažu u Zagrebu vrijedne 190.000 kuna, još jedan darovani stan u Zagrebu veličine 61,25 kvadrata s pripadajućim spremištem od 1,75 kvadrata procijenjen na 700.000 kuna. Zadnja nekretnina mu je također darovana, a klasificirao ju je kao “druge nekretnine” – ima 15,95 kvadrata i procijenjena je na 80.000 kuna.

Upisao je i dva automobila. Toyotu Land Cruiser iz 2016. godine procijenjenu na 260.000 kuna za koju su mu majka i otac dali 365.000 kuna, a vlastitim sredstvima i prodajom starog vozila je skupio još 295.000 kuna. Drugi automobil mu je VW 1303 S iz 1972. godine koji je procijenio na 10.000 kuna. U štednju je upisao 203.000 dolara koje je namaknuo prodajom stana, a ima još i ušteđenih 1645 eura.

Njegova je bruto plaća kao suca Vrhovnog suda od 35 do 36 tisuća kuna, a u ostale prihode je upisao 72.139 kuna od prihoda od ugovora o djelu, autorskih honorara, naknade za pravosudni ispit.

Komentari

Najnovije