Srijeda, 2 prosinca, 2020

PAZITE ŠTO KAŽE ŠUICA: Europska unija MORA primiti migrante, vojska na granicama je korak unazad za demokraciju

Gošća Točke na tjedan je potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica. Povodom Dana žena s Natašom Šarić Božić razgovarala je o položaju žena u Hrvatskoj i svijetu, o migrantima, konferenciji o budućnosti Europe i demografiji.

Dubravka Šuica je gostujući u Točki na tjedan i komentirajući činjenicu da samo četiri žene među 27 premijera ili predsjednika čine Europsko vijeće i da manje od 27% najvećih tvrtki u Europskoj uniji ima žene u upravama, rekla da dok Europska komisija drži do kvota ravnopravnosti, države same odlučuju.

Ravnopravnost

“Kad govorimo o Komisiji, onda moram pohvaliti ovu Komisiju. Imamo prvu predsjednicu u povijesti, Ursulu von der Leyen, a imamo i ravnopravnu komisiju sa 13 žena i 14 muškaraca. Bila je tendencija da povjerenice budu zastupljene 50%, nije se uspjelo do kraja, ali nadam se da hoćemo. Možda vam je poznato da smo u srijedu na koledžu komisije donijeli prvu europsku strategiju o ravnopravnosti spolova. Kad je komisija u pitanju, jako vodimo o tome računa, a kad su zemlje članice u pitanju, stranke bi trebale debelo razmisliti o tome”, rekla je Šuica.

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je u petak na događaju “Zazvoni za ravnopravnost spolova” gdje je između ostalog rekao da se bez nametanja kvota neće se ništa postići. Šuica se slaže s njim:

“Morat ću se složiti s Milanovićem premda sam evoluirala u tom stavu. Rođena sam u obitelji između dva brata, uvijek je bila ta borba. Sve više dolazim do toga da su jedino rješenje kvote. Žao mi je što mnoge stranke u Hrvatskoj ne poštuju onih 40% i lakše im je platiti kaznu nego postaviti žene. Imala sam sreću ili slučajnost da sam mogla biti gradonačelnica Dubrovnika prva u povijesti i sad prva povjerenica, tj. potpredsjednica komisije, da sam bila u Hrvatskom saboru, ali nisu sve žene imale tu sreću. Djelomice bi i žene trebale biti samouvjerenije, boriti se, imati stavove. Na unutarstranačkim izborima u HDZ-u malo je kandidatkinja. No, puno je divnih žena, kolegica, ali nisu se odvažile kandidirati.”

Dotaknuvši se Istanbulske konvencije Šuica je rekla joj je žao što nema snažnijih efekata jer je primarni cilj Konvencije zaštita od nasilja nad ženama. Ako do 2021. sedam država članica koje još nisu ratificirale Konvenciju, to ne učine, ići će se na novo zakonodavstvo, rekla je Šuica, u sklopu kojeg žele da to bude kršenje ljudskih prava. S obzirom da je jedan od glavnih problema, kad se govori o nasilju nad ženama, financijska ovisnost žena, Šuica je napomenula da je strategija predvidjela direktivu o jednakim plaćama za žene i muškarce do kraja ove godine.

“Nije bilo drugog načina nego putem zakona. Postoji ogromna razlika i žene se osjećaju ovisnima, ima tu i kulturoloških problema, ali danas se žene moraju osjećati jednako vrijednima i jednako pravnima”, rekla je.

Migracije i demografija

Komentirajući činjenicu da su samo četiri zemlje Europske unije spremne prihvatiti djecu izbjeglice, Dubravka Šuica je podsjetila da je Europska unija sagrađena na solidarnosti te da joj je to jedna od najvažnijih karakteristika. Također, broj zemalja koji je spreman prihvatiti djecu raste, a Šuica se nada da će među njima biti i Hrvatska:

“Mislim da se radi o 14 zemalja koji su pristali prihvatiti djecu bez pratnje. To će biti jedna mjera solidarnosti. To je način da pokažemo zašto Europa postoji, kao projekt mira. Čovjek je prije svega čovjek, ali moramo štiti svoje vanjske granice. Ovo pitanje je sad postalo najpolitičnije u Europi.

Istaknula je da ideja slanja vojske na granicu nije koncept, nego zaštita vanjske granice u svrhu kontroliranja migracija kako ne bi izbio kaos u zemljama članicama EU. Otkrila je da je bila u ženskom izbjegličkom kampu u Münchenu gdje se prema ženama, kaže, sjajno odnose.

“Neke zemlje su uspjele to riješiti za razliku od Lezbosa koji ima ogroman priljev i ne mogu to riješiti. Trebaju pomoć. Nemoguće je da Grčka prima toliki broj izbjeglica, a druge zemlje ne. No, za mjesec dana predstavit će nam novu politiku azila, nadam se da ćemo bolje početi upravljati migracijama. A i na Konferenciji o budućnosti EU, koju vodim, sigurno će kao jedna od najvažnijih tema biti migracije”, rekla je Šuica.

Europa, ali i čitav svijet suočeni su s velikom demografskom promjenom, kazala je. Otkrila je da će 8. travnja pred komisijom izložiti prvo izvješće o utjecaju demografije na stanje u zemljama Europske unije, a u okviru toga bit će izneseno stanje u cijeloj EU.

“To će biti temeljni dokument za razvijanje mjera vezanih uz demografiju. Zemlje članice same odlučuju o demografskim mjerama, no svi trebaju pomoć od EU. Na to smo spremni i zato ćemo izdati određene poreporuke koje će proizaći iz našeg izvještaja”, rekla je dodajući da će mjere obuhvatiti i useljeničku politiku.

“Očekujem i od Hrvatske da solidarno reagira kad su djeca u pitanju jer kad vidite ove scene… Ne znam kako bi netko mogao ostati bešćutan i ne pomoći djeci bez pratnje, bez roditelja. Iako to neki potčlitičari koriste, poput Erdogana, ali neovisno o tome moramo imati dovoljno empatije”, naglasila je.

Šuica kaže da je vojska na granici korak unazad za demokraciju, no ne bježi od toga da u slučaju eskalacije problema vojska mora biti potpora. Ipak, ne vjeruje da će doći do potrebe za vojskom na granici, barem u Hrvatskoj.

Kao još jedan demografski problem specifičan za sve zemlje EU ističe iseljavanje s ruralnih područja.

“Ključni je problem dugoročna strategija za razvoj ruralnih područja, za to sam zadužena. Činjenica je da ljudi iz ruralnih područja sele u veće gradove, pogotovo mladi. Više je razloga, ali infrastruktura je sigurno neophodna. Digitalna povezanost je jedan od glavnih prioriteta ove komisije. Mislimo da je neophodno dovesti širokopojasni internet u svako selo u EU. U Finskoj imate 40% radnih mjesta na kojima možete raditi od kuće”, rekla je Šuica.

Kod kreiranja svih tih politika, kaže Šuica, važan je tzv. tailor made pristup, mjere skrojene prema svakom pojedinom području.

Dodala je da podržava prijedlog Charlesa Michela, predsjednika Europskog vijeća, da zemlje koje gube stanovništvo dobiju određenu naknadu.

Premda nema točne podatke koliko je u posljednjih sedam godina ljudi iselilo iz Hrvatske, zna se da trenutno milijun i pol ljudi koristi slobodu kretanja po Europskoj uniji. Smatra da je trendove iseljavanja teško promijeniti te da se treba raditi na dugoročnim rješenjima s više pristupa i modela.

Napomenula je da ništa neće poremetiti početak Konferencije o budućnosti Europe u Dubrovniku 9. svibnja. Ako slučajno i dođe do promjena zbog koronavirusa, konferencija će početi, makar virtualno, rekla je.

Na kraju je otkrila da idući vikend putuje u Dubrovnik gdje će izaći na unutarstranačke izbore u HDZ-u i glasati za predsjednika stranke Andreja Plenkovića. Dodala je da joj je žao što se u kampanji protivnici tako razgovaraju i što se otvara takav diskurs, no vjeruje da će se strasti smiriti nakon što Plenković ponovno bude izabran za predsjednika stranke.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> KORONA VIRUS NAPALA VLADU!? Ministar Božinović mora u izolaciju!?
>>> Stranac je ugledao osmogodišnju djevojčicu i napravio je nešto nezamislivo – ono što je skrivena kamera snimila šokiralo je milijune!
>>> OVO MOŽE BITI OPASNO: Znate li što je sanitarni kordon? Razlikuje se od karantene i upravo ga je uvela Italija!
>>> ‘Netko je počeo pjevati Oj Hrvatska mati. Imam osjećaj da su oni onda počeli bježati’
Komentari

Komentari