Nedjelja, 31 svibnja, 2020

Pariška nedjelja u znaku rata i mira

Deseci šefova država i vlada okupljaju se u nedjelju u Parizu gdje će obilježiti stoljeće od kraja Prvog svjetskog rata, sukoba koji je trebao biti “rat koji će okončati sve ratove”, a samo je potaknuo još strašniji dvadesetak godina kasnije. Sjećanje na milijune mrtvih evocirat će se i na Pariškom mirovnom forumu kako bi se ratne lekcije iskoristile za mirnu budućnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron na središnjoj proslavi podno Slavoluka pobjede domaćin ugostit će američkog i ruskog kolegu Donalda Trumpa i Vladimira Putina, turskog šefa države Recepa Tayyipa Erdogana, kanadskog premijera Justina Trudeaua, njemačku kancelarku Angelu Merkel. Među njima će biti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

U francuskoj prijestolnici, u kojoj će 11. studenoga u 11 sati Macron svojim govorom obilježiti stogodišnjicu kraja Velikog rata, poslije podne će se održati Pariški mirovni forum, uz sudjelovanje gotovo svih nazočnih državnika, izuzev Donalda Trumpa – osobe koja se uporno opire multilateralizmu koji će biti središnja tema foruma.

Pariz će tijekom vikenda biti pod strogim mjerama sigurnosti s više od 10.000 pripadnika snaga reda mobiliziranih kako bi se zaštitila različita osjetljiva mjesta u gradu.

Macron na “itineraru sjećanja”

Francuski predsjednik cijeli je tjedan obilazio bojišta u sjevernoj i istočnoj Francuskoj, odajući tako počast stradalima između 1914. i 1918. kojih je samo u njegovoj zemlji bilo 1,4 milijuna.

U petak je zajedno s britanskom premijerkom Theresom May  – koje neće biti u nedjelju u Parizu jer će nazočiti svečanostima u svojoj zemlji – položio vijenac poginulim vojnicima kod spomenika na rijeci Sommi.

U subotu će s kancelarkom Merkel sudjelovati na zajedničkoj ceremoniji u šumi u blizini Compiegnea, gdje je u specijalnom vagonu potpisano primirje 11. studenoga 1918. između Njemačke i sila Antante. Njihov sastanak na mjestu završetka rata simbolizira dovršetak procesa pomirenja između Njemačke i Francuske.

Prvi svjetski rat, iako je trebao biti “rat koji će okončati sve ratove”, s Njemačkom politički i ekonomski bačenom na koljena bio je važan čimbenik u izbijanju Drugog, 1939.

Macron je tijekom jednog od posjeta ruralnom dijelu Francuske ovaj tjedan upozorio na ekstremnu desnicu u Europi, rekavši da je upravo takvo prešutno prihvaćanje i nedjelovanje dovelo na vlast Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija.

Upozorio je da oni koji tvrde da je današnja krajnja desnica manja prijetnja nego u prošlosti, riskiraju da je prešutno prihvate.

Pet osoba povezanih s krajnjom desnicom uhićeno je ovaj tjedan zbog sumnje da planiraju napad na predsjednika Macrona, a izvor blizak istrazi rekao je da je u pozadini “bila komemoracija 11. studenoga”.

Iako je rođen više od trideset godina nakon Drugog svjetskog rata, Macron često naglašava svijest o povijesnoj težini sukoba čije su se bitke uvelike vodile na francuskom tlu.

Prvi svjetski rat po opsegu je bio svjetski, ali se uglavnom vodio na europskom tlu.

Pariz će uz središnju svečanost biti i domaćin nekim bilateralnim razgovorima. Zasad je rečeno da se Trump i Putin neće bilateralno sastati, ali bi Trump, osim s Macronom s kojim će se susresti svi gosti, mogao razgovarati s Erdoganom, prije svega o sirijskog krizi i o slučaju Jamala Khashoggija, saudijskog novinara s američkom adresom ubijenog u saudijskom konzulatu u Turskoj.

Prvi svjetski rat završen je Versajskim mirovnim ugovorom potpisanim 28. lipnja 1919. Završio je potpuno novom teritorijalnom podjelom i promjenom političke slike Europe, u kojoj su nestala tri carstva, a u Rusiji se rodila revolucija.

Sve članice Centralnih sila izgubile su teritorij i stvorene su nove države. Njemačko Carstvo izgubilo je svoje kolonije, proglašeno je odgovornim za rat i prinuđeno da plaća veliku odštetu.

Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo nestali su s karte.

Pariški mirovni forum

Uz obilježavanje kraja rata, Macron je želio isti dan organizirati i međunarodni mirovni forum kojemu je cilj obrana multilateralizma što uokviruje međunarodne odnose od kraja Drugog svjetskog rata, a neki šefovi država, prije svega Trump, snažno mu se opiru.

“Ne trebamo biti samo na komemoracijama, trebamo iskoristiti lekcije iz prošlosti kako bi se pripremila budućnost”, rekao je diplomat Michel Duclos.

Pariški mirovni forum počinje u nedjelju popodne, ali na njemu neće biti Trumpa čija će politička stajališta vezana uz multilateralizam sudionici foruma, kako se pretpostavlja, oštro kritizirati.

Na forumu će sudjelovati Macron, Merkel, Trudeau – koji se redovito sukobljavaju s Trumpom na međunarodnim skupovima poput G7 ili G20. Govor bi trebala održati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabatr-Kitarović.

Uz brojne državnike i političare, na forumu će biti i predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija, poduzeća, sindikata i vjerskih skupina.

Uvodni govor održat će kancelarka Merkel, zajedno s Macronom i glavnim tajnikom UN-a Antoniom Gutteresom.

“Ideja je stvoriti začetak koalicije zemalja koje brane multilateralizam”, rekao je Duclos.

(Hina)(FAH)

Komentari

Komentari