Očekuje nas drastičan pad cijena hrane: Zvuči super, ali to zapravo nisu baš dobre vijesti

Podijeli

‘Pored COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama’

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja prijeti većini zemalja svijeta proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je to zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO).  Također, utvrđeno je i da će tijekom sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje razine, piše specijalizirani poljoprivredni portal Agroklub.

“Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane”, ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kcal i 85 grama proteina dnevno.

Sve više ljudi će se okretati kvalitetnijoj hrani

“Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative”, tvrde iz OECD-a.

U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje jako puno uvoze. “Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor“, napomenuo je direktor FAO, Qu Dongyu.

Velik porast prinosa žitarica

Očekuje se i kako će svjetska proizvodnja žitarica narasti za oko 85% u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.

Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14% zbog poboljšanja u hranidbi i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodanom izvješću naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5% godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta ugljika u poljoprivredi. Stoka će činiti 80% ovog globalnog povećanja.

“Pored COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će se sustav također trebati prilagoditi preferencijama potrošača i iskoristiti digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima“, zaključuje Gurría.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> Iznenadit ćete se što je Plenkovićev čovjek od povjerenja rekao o SDSS-u i novom ministru!
>>> Drama u DP Miroslava Škore: Ruža Tomašić povlači neočekivane poteze
>>> Milanović će biti prvi predsjednik u povijesti koji se neće pojaviti na ovom važnoj ceremoniji
>>> Jedna od tri mlađe osobe razvije težak oblik Covida-19: Sada je otkriven i glavni uzrok tome
Komentari

Najnovije