Ponedjeljak, 3 kolovoza, 2020

Novi podaci o demografiji: Negativan prirodni prirast u svim županijama

Unazad tri desetljeća Hrvatska se nalazi među niskonatalitetnim zemljama. Od početka devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se prirodni pad stanovništva, odnosno više je umrlih nego rođenih. Ipak, prošle godine zabilježen je mali porast, kako stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Od 1991. godine, kad je broj živorođenih bio 51.829, pa do 2018. godine, kada je bilo 36.945 živorođenih, broj se smanjio za 14.884. U odnosu na 2017. godinu, kad je bilo 36.556 živorođenih i 53.477 umrlih, prošle godine zabilježen je blag porast živorođenih, za 398, i blag pad umrlih, za 771 (52.706). Unatoč tome, i dalje se bilježi veliki prirodni pad s 15.761 umrlim više u odnosu na broj živorođenih.

Kao i u 2017. godini, i lani je u svim županijama zabilježen negativan prirodni prirast, a najveća razlika između broja rođenih i umrlih u prošloj godini je u Primorsko-goranskojžupaniji (1646), u kojoj je živorođenih 2126 i umrlih 3772. Slijede Osječko-baranjska s 2339 živorođenih i 3886 umrlih (1547), Sisačko-moslavačka s 1215 živorođenih i 2518 umrlih (1303) i Vukovarsko-srijemska s 1279 živorođenih i 2283 umrlih (1004).

Višegodišnji trend pada nataliteta osjeti se u cijeloj Europi, pa 14 zemalja članica Europske unije ima natalitetnu stopu veću ili jednaku 10/1000 stanovnika, a 14 njih stopu manju od 10/1000 stanovnika.

Od Hrvatske sa stopom nataliteta 9/1000 stanovnika gore su Italija (7,3/1000), Španjolska (7,9/1000), Grčka (8,1/1000) i Portugal (8,5/1000), dok najviše stope nataliteta imaju Irska (12,5/1000), Švedska (11,4/1000), Francuska (11,3/1000) i Ujedinjeno Kraljevstvo (11/1000).

U 2018. godini očekivano trajanje života za žene poraslo je s 80,9 na 81,4 godine, dok je za muškarce ostalo isto, 74,9 godina, a za oba spola iznosi 72,8 godina.

U odnosu na ostale članice EU-a, prema Eurostatu za 2017. godinu, najviše očekivano trajanje života za oba spola bilo je u Španjolskoj (83,4), Italiji (83,1), Francuskoj (82,7), Švedskoj (82,5) i Malti (82,4), a najniže u Bugarskoj (74,8), Latviji (74,9), Rumunjskoj (75,3), Litvi (75,8) te Mađarskoj (76).

Kad se gleda razlika po spolu, žene najduže žive u Španjolskoj (86,1), Francuskoj (85,6), Italiji (85,2), a najkraće u Bugarskoj (78,4 godine), dok muškarci najduže žive u Italiji (80,8), Švedskoj (80,8), Španjolskoj (80,6) i Irskoj (80,4), a najkraće u Latviji (69,8 godina), piše Tportal.

Komentari

Komentari