Utorak, 1 prosinca, 2020

NOVA STRATEGIJA PROTIV COVIDA: Stručnjaci podijeljeni, građani ljuti

Nakon što su zemlje diljem svijeta ranije ove godine zbog pandemije koronavirusa proglašavale sveobuhvatne karantene, neke europske zemlje i pojedine američke savezne države okrenule su se novim mjerama kako bi pokušale stati na kraj nedavnom porastu broja zaraženih koronavirusom, piše The Associated Press a prenosi Jutarnji list.

Američki grad New York tako karantene uvodi u pojedinim gradskim četvrtima, dužnosnici u Španjolskoj prvo su djelomično ograničili kretanje u Madridu, a kasnije restrikcije uveli za cijeli grad te neka prigradska naselja. Talijanski su dužnosnici otišli toliko daleko da su u karantenu stavljali prostore poput pojedinih stambenih zgrada.

Dok su neke zemlje poput Izraela i Češke ponovno uvele neke vrste karantena na nacionalnoj razini, druge se vlade nadaju da će djelomične karantene u kombinaciji s testiranjem, pronalaženjem bliskih kontakata zaraženih i drugim inicijativama uroditi plodom.

Izoliranje žarišta

Izoliranje žarišta nije nov koncept u borbi protiv širenja zaraze, međutim mnoge će se zemlje sada suočiti s puno većim pritiskom nego ranije ove godine jer su im ekonomije oslabile, a stanovništvo strahuje od novih restrikcija i nejednakog tretmana.

Neki znanstvenici kažu da je lokalni pristup, ako ga se dobro posloži i predstavi javnosti, odgovarajuć. “Pragmatičan je jer uzima u obzir ‘umor od restrikcija’, a istovremeno je strateški jer dopušta prebacivanje resursa na područja koja ih najviše trebaju”, rekla je dr. Wafaa El-Sadr, profesorica epidemiologije na Sveučilištu Columbia.

Drugi su znanstvenici oprezniji. “Ako smo ozbiljni u želji da u određenom području ubijemo COVID-19, moramo koordinirano djelovati na najširem mogućem području”, rekao je Benjamin Althouse, istraživač na Institutu za modeliranje bolesti u američkoj saveznoj državi Washington. Althouse i drugi znanstvenici otkrili su da su se neki Amerikanci tijekom proljeća svojski potrudili da bi tijekom svojih putovanja izbjegli lokalne restrikcije pa su tako putovali dalje nego inače da bi mogli, primjerice, otići u crkvu.

Rana faza – stroge karantene

U engleskom su gradu Leicesteru krajem lipnja zatvorene sve trgovine koje se ne smatraju nužnima, a članovima kućanstava zabranjeno je druženje s članovima drugih kućanstava. Te su mjere rezultirale padom stope zaraze sa 135 slučajeva na 100 tisuća građana na 25 slučajeva na 100 tisuća građana u roku od otprilike dva mjeseca. Predlagači mjera te brojke koriste kao argument da lokalizirane karantene funkcioniraju. Skeptici, međutim, tvrde da je broj zaraženih u Velikoj Britaniji tijekom ljeta općenito bio nizak.

Kako brojevi zaraženih koronavirusom i preminulih od Covida-19 u Velikoj Britaniji ponovno rastu, znanstvenici su dužnosnicima predložili da uvedu dvotjednu karantenu na nacionalnoj razini. Vlada je umjesto toga Englesku podijelila na tri zone ozbiljnosti prijetnje te u svakoj zoni uvela određene mjere. Flavio Toxvaerd, znanstvenik sa Sveučilišta Cambridge specijaliziran za ekonomsku epidemiologiju, tvrdi da su lokalne mjere bolje od nacionalnih jer smanjuju štetu koju socijalno distanciranje čini društvu i ekonomiji.

Zone u bojama

U njujorškim “crvenim zonama” vjerski objekti ne smiju primiti više od 10 ljudi odjednom, a škole i trgovine robom koja nije nužna ne rade. “Narančaste” i “žute” zone nerijetko okružuju “crvene” i u njima su restrikcije blaže. Neki istraživači tvrde da bi dužnosnici morali voditi računa i o tome gdje se ljudi kreću. Primjerice, Njujorčani restrikcije mogu izbjeći tako što će se metroom odvesti jednu ili dvije stanice.

“Situacija bi se poboljšala kada bi se uzelo u obzir kretanje ljudi na rubu tih zona”, rekao je profesor John Birge s Ekonomskog fakulteta Booth Sveučilišta u Chicagu. On i njegovi kolege Ozan Candogan i Yiding Feng rade na modeliranju učinkovitosti lokalnih mjera u New Yorku, no njihovo istraživanje još nije recenzirano.

Različite grupe građana i poduzetnika diljem svijeta žale se da se lokalne mjere uvode na nepošten način. Zajednica ortodoksnih židova u Brooklynu u New Yorku tvrdi da ih se nepravedno kritizira, stanovnici madridskih gradskih četvrti u kojima živi radnici tvrde da se mjerama stigmatiziraju siromašni, a vlasnici kafića i restorana u Marseilleu u Francuskoj tvrde da su mjere u taj grad prošlog mjeseca uvedene “nepošteno”.

Kada je stambeni kompleks u talijanskom gradu Mondragoneu u kojem stanuju uglavnom poljoprivredni djelatnici iz Bugarske krajem lipnja stavljen u karantenu, radnici su se pobunili i više od 10 ih je prekršilo mjere karantene. Drugi stanovnici grada, u strahu da će se zaraza proširiti gradom, okružili su taj stambeni kompleks i urlali na stanovnike. Jedan od stanovnika kompleksa iz svog je stana bacio stolicu. Vojska je na koncu poslana na lice mjesta kako bi se ponovno uspostavio red.

 

Komentari

Komentari