Ponedjeljak, 6 travnja, 2020

Njemačka: Manje od trećine azilanata koji su došli u Njemačku od 2013. je zaposleno na puno ili skraćeno radno vrijeme

Gotovo svaka druga osoba koja je kao izbjeglica došla u Njemačku nakon 2013. više nije nezaposlena, objavio je u utorak Institut za istraživanje rada (IAB) pri Saveznoj agenciji za rad u Nuernbergu. Kad to gledate s manje optimistične strane, to znači da više od polovice njih – ne radi nigdje i ništa, nerijetko i sedam godina nakon dolaska u Njemačku.

„Od toga je 67 posto zaposleno na puno ili skraćeno radno vrijeme, 17 posto se nalazi u procesu plaćenog obrazovanja, a 12 posto je zaposleno na temelju pravila o poslovima do 400 eura“, priopćio je IAB.  

Dakle, od manje od polovice koja se vodi kao zaposlena, ravno dvije trećine stvarno i rade na stalnim ili privrenim poslovima – od toga neki skraćeno, a ostali se školuju o trošku države ili potpadaju pod rečeni zakon o poslovima do 400 eura, što znači da su praktički nezaposleni, samo se tako statistički ne vode. Naime, 400 eura je manje od minimalca – u Hrvatskoj.

Ideja o tim mini-poslovima zamišljena je kao ulaz na tržište rada za mlade ljude ili kao dodatni izvor zarade, ali s vremenom su “mini poslovi” postali zamka u koju milijuni ljudi ulaze i ostaju dugo vremena, potplaćeni i bez mogućnosti za napredak. Sustav mini poslova koriste turističke, trgovačke i mnoge druge kompanije, a u tom sustavu radnici mogu zaraditi do najviše 400 eura mjesečno – što je otprilike kao 1100 kuna u Hrvatskoj po kupovnoj moći. Njemačka, za razliku od Hrvatske i mnogih drugih zemalja, nema propisan zakonski minimalac.

Većinom su izbjeglice, kako navodi studija IAB-a, zaposleni kao stručni radnici, a 44 posto njih obavlja pomoćne poslove za koje nisu potrebne nikakve kvalifikacije.

Studija problem vidi u činjenicu da je velika razlika u stopi zapošljavanja između muškaraca i žena. Tako je među izbjeglicama koje su u Njemačku stigle nakon 2013., u što spada i izbjeglički val 2015./2016., zaposleno 57 posto muškaraca i tek 29 posto žena. Kod žena je postotak zaposlenih izuzetno nizak u skupini žena s malom djecom.

Prema studiji IAB-a, integracija u tržište rada kod izbjeglica koje su u Njemačku stigle nakon 2013. protječe mnogo brže nego kod onih koje su Njemačku stigle između 1990. i 2013., pri čemu se to prije svega odnosi na osobe koje su u Njemačku stigle u jeku ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

IAB objašnjava da su tada jezične i kvalifikacijske prepreke za zapošljavanje bile niže nego danas, ali da je istodobno i nezaposlenost u Njemačkoj bila osjetno viša.

Osim toga, kako se nadalje priopćava, kod izbjeglica se nakon 2013. mnogo više ulaže u integracijske programe, što uključuje i učenje njemačkog jezika.

Između 2013. i 2018. broj izbjeglica dosegnuo je oko 1,2 milijuna, a većina njih registrirana je 2015.

Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u siječnju iznosila 5,4 posto. Godine 2005. je još iznosila 11,7 posto.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> Za ovu HDZ-ovku su izmislili posao u Plinari: Pogledajte kako je u tri godine napredovala od studentice do moćne direktorice!
>>> SABOR u srijedu o besplatnom pobačaju i zabrani priziva savjesti na prijedlog SDP-a
>>> DIVLJACI: Napadnut Hrvatski dom u Srbiji
>>> MARCEL HOLJEVAC – Kad krkani glumataju progresivizam: Za Milanovića i Obersnela je rat bio umjetnički performans s jugozastavom i 15.000 mrtvih
Komentari

Komentari