epa09334969 President of the European Commission, Ursula von der Leyen, who runs the EU joint vaccine purchasing scheme that delivered 330 million BioNTech-Pfizer COVID-19 vaccine shots, speaks during a press conference at the EU headquarters in Brussels, Belgium, 10 July 2021. The European Union has hit its target of delivering enough coronavirus disease (COVID-19) vaccine to cover 70 percent of the adult population, EU Commission President Ursula von der Leyen said. EPA/FRANCOIS WALSCHAERTS / POOL

NIŠTA OD REFERENDUMA? “HRVATSKA JE PRISTALA NA EURO VEĆ NA REFERENDUMU ZA ULAZAK U EU”

Podijeli

Premijer Andrej Plenković iskoristio je posjet potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa kako bi još jednom iskazao protivljenje referendumu o uvođenju eura, što ga u drugoj polovini listopada potpisima građana namjeravaju inicirati Hrvatski suverenisti.

 

U slučaju da Vlada utvrdi da su oni prikupili dovoljan broj potpisa, nešto manje od 400 tisuća, Plenković neće, naravno, moći samostalno odbiti raspisivanje referenduma. Njegova uvjerenost da će hrvatska valuta od 1. siječnja 2023. biti euro sugerira da on smatra da bi Ustavni sud, ako bi to bilo potrebno, sigurno zaustavio inicijativu suverenista. Ključan je premijerov argument članak 5. Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, a ustavna pravnica Sanja Barić, s kojom su razgovarali novinari Novog lista, slaže se da bi to bila dobra pravna podloga za zabranu ovakvog referenduma.

– Ulazak Hrvatske u europodručje jedna je od obveza koju smo prihvatili našim pristupanjem u EU. Kada je Hrvatski sabor potvrđivao ugovor o pristupanju, tada je prihvatio i naše članstvo u europodručju, a o toj se temi odlučivalo na referendumu o ulasku u Europsku uniju. Iz našeg kuta gledanja to je, dakle, pravno riješeno, ova je tema apsolvirana. Oni koji to ne znaju, neka pročitaju članak 5. Ugovora o pristupanju, tu će sve jasno vidjeti, izjavio je predsjednik Vlade.

Negativan stav

“Hrvatska sudjeluje u Ekonomskoj i monetarnoj uniji od dana pristupanja kao država članica s odstupanjem u smislu članka 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije«, glasi članak na koji se Plenković poziva. Države članice s odstupanjem su one koje još nisu uvele euro, a među njima je i Hrvatska. Premijerov negativan stav o referendumu počiva i na tezi da je o učlanjenju u EU u Hrvatskoj stvoren bio »veliki konsenzus političke scene”.

– Podsjetit ću da je 150 zastupnika diglo ruku za potvrđivanje Ugovora o pristupanju. Što se tiče inicijative za referendum, ona dolazi od aktera koji nisu ni crno ispod nokta pridonijeli hrvatskom ulasku u EU. Mnogi od njih nisu ni postojali kao političke stranke u tom razdoblju, istaknuo je Plenković.

Saborski zastupnik suverenista Marijan Pavliček doživio je premijerove riječi kao »sumrak demokracije«. »Postavlja se iznad samog hrvatskog naroda i iznad Ustavnog suda, koji je po Ustavu neovisan. Gazde su, očito, uznemireni. No, mi nećemo posustati i nećemo dati kunu bez borbe svim demokratskim sredstvima. O održavanju referenduma, poštovani premijeru, vi sigurno nećete odlučivati. Pravorijek o tome će dati hrvatski građani s potrebnim brojem potpisa, kao i eventualno Ustavni sud«, napisao je Pavliček na Facebooku.

Uznapredovala faza

Vanjska članica Odbora za ustav Sanja Barić procjenjuje da će Ustavni sud, ako će se baviti najavljenim referendumom, imati temeljem čega ga odbaciti.

– Hrvatska je doista Ugovorom o pristupanju pristala da će uvesti euro kada za to ispuni uvjete. To znači da se ne može održati referendum na kojem bi se građane pitalo jesu li za to da se uvede euro. Mi smo na to, ponavljam, pristali prilikom ulaska u Uniju. Ne znam koje pitanje pripremaju organizatori, moje je mišljenje da bi eventualno moguć bio referendum na kojem bismo se izjašnjavali o tajmingu uvođenja eura, je li početak 2023. pravi trenutak za to. Međutim, hrvatske vlasti već su pokrenule mehanizam ispunjavanja uvjeta za euro, niti jedan prethodni saziv Sabora ni jedna Vlada nisu izrazili rezervu prema tome. Na taj način su i stvorena određena očekivanja kod EU-a, odnosno njezinih članica. Ovo je obostrana akcija. Mislim da će Ustavni sud, ako bude u toj poziciji, morati voditi računa o tome. Narod načelno ima pravo donijeti odluku da još nije vrijeme za euro, ali moj je stav da se to moglo dogoditi samo prije nego što se krenulo u projekt uvođenja eura. Suverenisti su zakasnili, sada smo već u uznapredovaloj fazi.

Članice EU-a koje još nemaju euro, poput Švedske, Mađarske, Češke, za razliku od Hrvatske, nikad nisu ništa napravile kako bi ispunile uvjete, oni s tim odugovlače, rekla je Sanja Barić.

Komentari

Najnovije