Foto HINA/ Twitter/ Vlada RH/ ua

NEMA NOVCA NI ZA LIJEK: Evo što vlada namjerava s dugom bolnica za lijekove

Podijeli

Na današnjem sastanku trebalo bi se dogovoriti rješenje za plaćanje dugova za lijekove koje će u srijedu Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva ponuditi veledrogerijama, što bi pak osiguralo normalnu opskrbu bolnica i ljekarni, piše Jutarnji list.

Dostava lijekova proteklih je dana bila problematična zbog dugova veledrogerija, ali je nakon hitne uplate od gotovo milijardu kuna ipak ponovno uspostavljena. Naime, osim 980 milijuna kuna, koliko je već uplaćeno veledrogerijama, raspravlja se i o tome kako namaknuti dodatnih od 1,1 do 1,5 milijardi kuna iz državnog proračuna za plaćanje duga u razdoblju do rebalansa, kojim će se navodno morati naći sredstva za podmirenje troškova zdravstvenog sustava nastalih pandemijom koronavirusa.

Tih 1,5 milijardi mogao bi biti iznos koji će većim dijelom zadovoljiti veledrogerije, koje ukupno potražuju 6,5 milijardi kuna, od čega je oko 3,5 milijardi dospjeli dug, odnosno onaj koji bi po zakonu trebalo platiti u roku 60 dana. Nakon uplate 980 milijuna ukupni je dug veledrogerijama 5,5 milijardi, od toga je 700 milijuna dospjeli dug ljekarni, a oko 3 milijarde dug bolnica. Sve u svemu veledrogerije su tražile da im se hitno plati od 3 do 3,5 milijardi kuna te da se ubuduće ne stvaraju novi dugovi. Naime, svjedoci smo da jednokratne uplate, ma koliko bile velike, ne rješavaju problem jer se idućih mjeseci stvaraju novi dugovi, pa čak i veći od onih koji su bili rješavani sanacijama.

Treba podsjetiti da je krajem prošle godine veledrogerijama bilo uplaćeno 1,830 milijardi kuna, ali to je bilo rješenje na kratke staze jer se u samo tri mjeseca dug ponovno povećao za više od milijarde. Upravo kako bi se spriječilo staranje novih dugova, danas bi se trebali dati konkretni prijedlozi, za što je zaduženo Ministarstvo zdravstva, koje se posljednjih godinu dana gotovo isključivo bavi epidemijom. Činjenica je da se od početka epidemije koronavirusa iz mjeseca u mjesec povećavaju troškovi, a onda i dugovi, i to navodno svakog dana između 8 i 10 milijuna kuna, odnosno 200 do 300 milijuna mjesečno. Namjeravaju li se konačno obuzdati dugovi, sustav traži hitne kratkoročne, a potom i dugoročne poteze koji bi zdravstvo učinili transparentnim i održivim, što je trenutno daleko od početnih poteza, a kamoli od realizacije.

Među ostalim Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) ovih dana predlaže kao kratkoročnu mjeru, koja se relativno brzo može realizirati, plaćanje obveza po Zakonu o zdravstvenom osiguranju iz proračuna, što bi trebalo iznosi od 1,5 do 2 milijarde kuna.

Također se predlaže delimitiranje participacija (ne odnosni se na one koji plaćaju dopunsko) jer trenutačno je maksimalni iznos 2000 kuna, a oni koji koriste hitne prijeme bez opravdanog zdravstvenog razloga plaćali bi 300 kuna, što bi na godišnjoj razini iznosilo dodatnih 300 do 450 milijuna kuna. Zdravi fond u koji bi se uplaćivale dodatne kune od proizvoda koji štete zdravlju, poput šećera i cigareta, nakon tri godine dao bi dodatnu milijardu.

Bez dugoročnih reformi zdravstva, koje se godinama izbjegavaju, nema stvarnog rješenja za sve veće dugove. To podrazumijeva novu organizaciju bolnica, informatizaciju iz koje je u realnom vremenu moguće vidjeti tko koliko i za što troši, koliko tko radi, koliko su u uporabi pojedini uređaji, ali i koliko je koja ustanova imala pacijenata i kakvi su bili ishodi liječenja pojedinim lijekom i vrstom liječenja, piše Jutarnji list.

Komentari

Najnovije