fbpx
Srijeda, studeni 13, 2019

Nadbiskup Hranić: ‘Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u Ustav RH implementirala zahtjeve svojih građana’

Predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te odgovorio na pitanje može li Crkva ponuditi konkretnu pomoć, javlja IKA.

Govoreći o problemima hrvatskog društva, nadbiskup Hranić podsjetio je kako je nedavno u propovijedi u Vukovaru rekao da „hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli”. A potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu. Odgovornost za to snose „grešne strukture” koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku, upozorio je nadbiskup.

Kao jedan od grijeha struktura, nadbiskup Hranić je na misi u Vukovaru spomenuo i sustav poticaja u poljoprivredi te neka druga pitanja vezana uz poljoprivrednu gospodarsku djelatnost. Rekao je „da smo se iscrpljivali kao društvo sustavom poticaja u poljoprivredi, a ti poticaji nisu podržavali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital. Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju, koja donosi dodanu vrijednost. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene ostale najsiromašnije regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa”.

Nadbiskup je u Vukovaru spomenuo i nefunkcioniranje pravne države, nered u društvu i izostanak jasnih kriterija pri zapošljavanju, napredovanju i nagrađivanju, što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mlade poticalo da bolji život i svoju budućnost potraže u pravno sređenijim zemljama, u kojima poslodavci i čitava društvena zajednice znaju više vrednovati rad i radnika te njegove kompetencije, stručnost i znanje.

Komentirajući što je Slavoniju bacilo na koljena, nadbiskup Hranić istaknuo je da najveću odgovornost za stanje u Slavoniji snosi politika, pogodovanje krupnom kapitalu i politička nebriga središnjih vlasti za te ruralne krajeve teško pogođene ratnim razaranjima. „Odgovornost se sastoji prije svega u ne donošenju jasne agrarne politike i strategije ruralnog razvoja. A bez snažne političke volje i istinske želje političkih dužnosnika da se stanje promijeni nije moguće ostvariti preduvjete za društveno-socijalni i gospodarski oporavak jedne sredine. Moram spomenuti da ohrabrujuće zvuče i djeluju određeni potezi te riječi nove Vlade koja je pokrenula projekt Slavonija. Hoće li to biti dovoljno za gospodarski oporavak Slavonije i za zaustavljanje aktualnog iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji, ostaje da se vidi”, rekao je nadbiskup Hranić.

Na upit je li i crkveni vrh jednim dijelom sukrivac, nadbiskup je podsjetio na kakve su sve komentare nailaze biskupi kojima se prigovara da „propovijedi na crkvene svetkovine koriste kako bi napali političare u prvoj crkvenoj klupi”. „Kako su u političkoj javnosti dočekane neke biskupske poruke vjernicima uoči izbora, dokumenti Komisije HBK ‘Iustitia et pax’ o neradnoj nedjelji, o zaštiti voda?! Tko od političara otvorena srca čita crkvene dokumente i intervente HBK te studira socijalni nauk Crkve?! Na kakav je odjek naišla korizmena poslanica nas dvojice slavonskih biskupa 2016. godine? – Uglavnom na ignoriranje i na šutnju! Priznajem da homilije o blagdanima nisu prikladno mjesto i vrijeme za biskupske poruke političarima. No, ne smije se niti biskupe olako optuživati da su suodgovorni za bolesno gospodarstvo i društvenu nepravdu jer nisu bili ‘dovoljno kritični prema potezima vlasti’”, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup.

Na pitanje može li Crkva ponuditi konkretnu pomoć, tj. on kao nadbiskup i nadbiskupija za probleme u Slavoniji, nadbiskup je odgovorio da se od Crkve ne može očekivati da ona zamijeni ili preuzima ulogu državnih institucija ili vlasti. Ona to ne može, niti smije! No, spremna je i želi surađivati te pomagati. Đakovačko-osječka nadbiskupija je sasvim konkretno i trajno angažirana na socijalnom području: imamo tri pučke kuhinje koje dijele tople obroke u četiri najveća grada na području nadbiskupije, jedan dom za beskućnike, Centar za majku i dijete, dva bračna i obiteljska savjetovališta i jedno savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja, Nadbiskupijsku zakladu „Dr. Nikola Dogan” za stipendiranje učenika i studenata te niz manjih i/li povremenih projekata, istaknuo je msgr. Hranić.

Rekao je da se od Crkve ne može očekivati da ona preuzme zadaću i poslanje državnih socijalnih institucija ili da se ona bavi gospodarstvom. „No, ipak ne samo naša, nego sve biskupije u Hrvatskoj imaju određeni broj trajnih i povremenih, karitativnih i socijalnih, projekata i programa, koje provode preko svojih biskupijskih Caritasa. Pored toga sve biskupije imaju i određeni broj trajno zaposlenih osoba, spomenuo je nadbiskup.

„Rješavanju socijalnih problema u Hrvatskoj mi kao Crkva najviše pridonosimo i možemo pridonijeti propovijedanjem Evanđelja te promicanjem društvenog (socijalnog) nauka Crkve, koji afirmira dostojanstvo i nepovrediva prava svake ljudske osobe i radnika, uči da rad ima prednost pred kapitalom, pokazuje da je nezaposlenost skuplja od socijalne države itd.”; pojasnio je msgr. Hranić.

Odgovarajući kako doživljava iseljavanje iz Slavonije, nadbiskup je prokomentirao da „kao društvo žanjemo ono što smo, nažalost, sami posijali”. „Toliki su hrvatski sinovi ginuli za slobodu Hrvatske, a mi smo u poratnom razdoblju u pitanje doveli veličinu njihove žrtve i uopće vrijednost Domovinskog rata. Istodobno smo (zbog niza razloga, ali i pod prevelikim društvenim utjecajem onih koji svoje odbacivanje slobodne Hrvatske države predstavljaju kao napredni kozmopolitizam) krepost domoljublja osumnjičili kao pritajeni nacionalizam. Tako smo u pitanje doveli i motive za ljubav prema ratom i korupcijom osiromašenoj te opljačkanoj Hrvatskoj, koja od svojih građana i danas traži spremnost na samoprijegor i žrtvu. Predugo smo tolerirali korupciju, varanje države, društvenu nepravdu te teško gaženje ljudskog dostojanstva i prava radnika. Još uvijek toleriramo stranačko pogodovanje.Zato, osim zbog ekonomskih razloga, mnogi mladi i čitave obitelji iz Hrvatske, danas odlaze i iz nezadovoljstva samom društvenom klimom, koja ne pogoduje napretku i uspjehu. Oni nam poručuju da nije dovoljan samo gospodarski oporavak, nego da moramo mijenjati i mentalitet. Jer, ako na parlamentarnim izborima promijenimo samo stranku ili ljude na vlasti, a ne promijenimo i obrasce ponašanja, nema društvenog napretka, nego tapkamo na istom mjestu – štoviše gubimo vrijeme i mlade ljude te nazadujemo”, mišljenja je msgr. Hranić.

Iako moje riječi neke smetaju, ja uporno ponavljam da je najlakše otići iz Hrvatske. Puno je teže ostati i, možda u težim i skromnijim uvjetima, u Hrvatskoj se boriti za bolju budućnost. Ostanak je, dugoročno, zasigurno odgovorniji, časniji i donosi puno više zadovoljstva, sreće i životne radosti”, rekao je nadbiskup.

Nakon ljeta doznat će se kako će vlast tretirati potpise prikupljene za referendume, a za koje se već unaprijed govori kako će biti opstruirani od strane vlasti. Iznoseći stav o tome, nadbiskup je odgovorio: „Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.

Komentirajući kako se povremeno govori o uvozu radne snage u Hrvatsku, nadbiskup je rekao da je nepovoljna demografska situacija i potreba za uvozom radne snage iz inozemstva, među ostalim, odraz i nepoštivanja obitelji kao temelja svake društvene zajednice.

„No, hrvatski političari i mediji, nažalost uporno, u ime tobožnje širine duha i proeuropske orijentacije izjednačavaju bračne i izvanbračne oblike braka i obitelji. Umjesto da promiču bračne i obiteljske vrijednosti te štite obitelj koja počiva na bračnom zajedništvu muškarca i žene, oni nepotrebno potpisuju Konvencije i dokumente protivne duhu, tradiciji i kulturi svoga naroda, brak i obitelj indirektno povezuju s nasiljem te minoriziraju važnost oboje roditelja za odgoj djece. To je maćehinski odnos prema svome vlastitom narodu i njegovoj budućnosti”, poručio je predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax”.

Komentari

Komentari