Foto: Pixabay

MEDIJI U ČUDU: Što stoji iza pada korona-brojki u BiH?

Podijeli

Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih u BiH posljednjih tjedana padaju unatoč tome što se neke od epidemioloških restrikcija u toj susjednoj zemlji doimaju blagima. Kako pokazuje stranica Our World in Data (dolje), broj novozaraženih u BiH pao je s 1612, koliko ih je bilo 6. studenog, na 468, koliko ih je zabilježeno 13. siječnja.

Broj umrlih je, očekivano, počeo padati nešto kasnije. Od najvišeg broja od 59 umrlih u jednom danu 17. studenog, do 13. siječnja pao je na 27 (grafikon sasvim dolje). Hrvatski su mediji pad u BiH, piše Index, predstavili kao svojevrsno čudo u zemlji u kojoj su mjere blage, a i te blage se slabo poštuju. Trend pada doista se na prvi pogled može činiti kao misterij jer se mjere u BiH ne doimaju strogima, osobito zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.

U BiH su neke mjere na snazi duže nego u Hrvatskoj

Prije svega, treba istaknuti da nisu posvuda u BiH sve vrijeme na snazi identične mjere. Postoje neke razlike između Federacije i Republike Srpske, ali i među kantonima. No ipak, neka slika može se dobiti iz uvida u tempo uvođenja određenih važnih mjera. Primjerice, u Federaciji BiH je još 10. studenog uveden policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati. To u praksi znači da su druženja po kućama do kasnih sati jako otežana te da se kafići i restorani prazne koji sat prije 23 sata.

Osim toga, stanovnici gradova poput Sarajeva svjedoče da su ugostiteljski objekti uglavnom poluprazni čak i tijekom dana. Neki ekskluzivniji, kako bi privukli goste, osigurali su svojevrsne šatore, koji se popularno nazivaju igluima, kako bi ljudi pod njima mogli biti izolirani od ostalih. Također, u BiH je obavezno nošenje maski i na otvorenom i u zatvorenom. Kanton Sarajevo uveo je obavezno nošenje maski na otvorenom još 15. listopada, a na teritoriju Federacije BiH ta je mjera uvedena 26. listopada.

Škole po posebnim mjerama

Škole u BiH od početka školske godine rade po posebnim mjerama. Kanton Sarajevo od početka ima kombiniranu nastavu. Djeca od 1. do 5. razreda idu u školu u dvije grupe naizmjenično – razredi se podijele na pola pa jedan tjedan pola razreda ide u školu, dok druga polovica nastavu prati online. Sljedeći tjedan se zamijene. Osnovnoškolci od 5. do 9. razreda i učenici srednjih škola nastavu cijelo vrijeme prate online. Školski sat traje 30 minuta, nema odmora i svi nose maske. U nekim kantonima svi idu u škole, no također uz skraćene satove, bez odmora i s maskama.

Osim toga, u BiH su sve škole u tjednu nakon održavanja izbora, 15. studenog, prešle na online nastavu kako bi se mogle dezinficirati nakon izbora koji su se održali u njima. Konačno, zimski odmor za školarce ove je godine počeo 24. prosinca i trajat će do 18. siječnja. 10. studenog poslovnim subjektima naloženo je da reorganiziraju rad svojih zaposlenika, tako što će „reorganizirati radno vrijeme na mjestima gdje nije moguće poštovati distancu od dva metra među zaposlenima, organizirati rad u smjenama ili od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese“. Stručnjaci smatraju da je ta mjera bila važna jer se virus u značajnoj mjeri širio u poduzećima.

Još 10. studenog u BiH su ograničena okupljanja na najviše 30 ljudi, što vrijedi za sve vrste skupova, od obiteljskih do vjerskih. Krizni stožer je naredbom dozvolio kantonalnim stožerima da uvedu i restriktivnije ili drugačije mjere u skladu s procjenom epidemiološke situacije u svakom od 10 kantona u FBiH. Posebno je neujednačen rad škola po kantonima, no neki su povremeno uvodili strože mjere, osobito kada je riječ o okupljanjima na svadbama i sl. Konačno, BiH je vjerojatno u nekoj mjeri profitirala i od ograničenja kretanja u Hrvatskoj koje je uvedeno prije blagdana. Ono je moglo smanjiti prekograničnu transmisiju virusa.

Preporuke Kriznog stožera

Uz navedene propisane mjere, Krizni stožer je stanovništvu uputio i neke ozbiljne preporuke. Primjerice, 10. studenog stanovništvu Federacije preporučeno je da izbjegava javna i privatna okupljanja i ograniči svoja kretanja, a osobama starije životne dobi da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza te da redovito koriste zaštitnu opremu. Osobama starije životne dobi također je preporučeno kretanje između 11 i 13 sati i maksimalno reduciranje odlazaka u ordinacije obiteljske medicine i bolnice. Naravno, slične preporuke imaju uglavnom sve zemlje, a same preporuke, bez obvezujućih mjera, nisu se pokazale dovoljnima, što najbolje pokazuje slučaj Švedske.

Što znanost kaže o epidemiološkim mjerama?

Ako pogledamo što se u posljednja dva mjeseca, a osobito u zadnjih mjesec dana, zbivalo u BiH, vidljivo je da su u praksi funkcionirale brojne mjere koje su u znanstvenim istraživanjima potvrđene kao najučinkovitije – pretežno online nastava, značajno smanjena okupljanja u firmama, restoranima i kafićima te ograničenje drugih većih okupljanja. O učinkovitosti pojedinih nefarmaceutskih epidemioloških mjera provedeno je više studija koje su uglavnom pokazale slične nalaze.

Dvije najnovije objavljene su u uglednim znanstvenim časopisima Nature Human Behaviour i Science. Istraživanje objavljeno u časopisu Science, koje je provedeno u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazalo je kolika je učinkovitost određenih mjera. Mjere s velikim učincima su zatvaranje škola i sveučilišta te ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje. Mjera sa srednjim učinkom je zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti. Mjera s malim učinkom je obaveza da se boravi kod kuće (osobito nakon što je sve već ionako zatvoreno).

Pritom autori ističu: “Zatvaranje većine neesencijalnih tvrtki u kojima postoje bliski kontakti ljudi samo je nešto učinkovitije od ciljanih zatvaranja biznisa s visokim rizikom zaraze, kao što su barovi, restorani i noćni klubovi.” Do sličnih zaključaka došlo je i istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour.

Prema toj studiji, koja je analizirala još veći broj nefarmaceutskih mjera na uzorku od 79 teritorija, koji je uključivao i zemlje i različite države u SAD-u, najučinkovitije su bile: policijski sat, lockdown, zatvaranje ili ograničavanje rada onih mjesta na kojima se okupljaju ljudi (trgovine, restorani itd.), zatvaranje obrazovnih institucija (i škola i sveučilišta) te uvođenje ograničenja na granicama. Ako se ovi zaključci studija usporede s mjerama u BiH, jasno je vidljivo da ih je susjedna zemlja uvela gotovo sve, mada neke djelomično.

Liječnici u čudu

Podsjetimo, ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru dr. Ante Kvesić rekao su brojke zaraženih koronavirusom, kao i preminulih, posljednjih dana bitno bolje u odnosu na prethodne mjesece.

“Ono što se događa je donekle i suprotno očekivanjima stručnjaka. Prošli smo kroz vrijeme blagdana, ljudi su se više okupljali nego kroz ostatak godine i bila su očekivanja kako ćemo imati rast broja zaraženih. Umjesto toga, mi imamo pad brojki koje se odnose na koronavirus i mogu reći kako to nismo očekivali”, rekao je Kvesić za medije.

Ipak, poručio kako ne treba razmišljati o popuštanju mjera koje su na snazi.

“Ne smijemo zaboraviti da nam svaki dan i dalje dolaze zaražene osobe u teškom stanju, imamo ljude na respiratorima i borimo se za njihove živote. Moramo ostati ozbiljni, oprezni i učiniti da i ove brojke koje imamo ovih dana budu što manje”, dodao je Kvesić.

Brojke u BiH treba uzeti s rezervom

Je li BiH našla dobitnu kombinaciju mjera, najbolje će pokazati razvoj epidemiološke situacije nakon početka drugog polugodišta i povratka ljudi na posao. Naravno, to će se vidjeti tek kroz nekoliko tjedana, osobito ako se želimo ravnati prema pouzdanijim brojevima hospitaliziranih i umrlih koji redovno kasne za brojem novozaraženih. Naime, prema stranici Our World in Data, broj novozaraženih i umrlih u BiH posljednja dva tjedna ponovno počinje blago rasti (grafikoni gore i sasvim gore). /HMS/

Komentari

Najnovije