pxhere free picture

MASNA JETRA – problem današnjice: Što jesti da biste je zaliječili, i što izbjegavati

Podijeli

Jetra je važan organ za detoksikaciju našeg tijela. Pomaže neutralizirati štetne tvari koje u njega dospiju putem različitih izvora uključujući i hranu Vjerojatno nam svima pri pomisli na bolesti jetre prvo na um pada alkohol, no svakako joj još štete gazirana pića, sokovi s velikom količinom dodane fruktoze i naravno masna hrana, a problem se posebno pojavljuje u vrijeme božićnih blagdana, piše nutricionistkinja Vesna Bosanac za Gloriu.

Tako su danas među najčešćim bolestima jetre alkoholna bolest jetre, hepatitis i nealkoholna masna bolest jetre.

Liječenje jetre neizostavno traži odricanje od piva, vina, žestica, likera i koktela. Također se ne smiju jesti praline s alkoholnim punjenjem niti se alkohol smije koristiti u pripremi jela. Nema znači dolijevanja vina u umak bolognese niti začinjanja salate octom.

Srećom, nije to kraj svijeta. Zelena salata, matovilac, rajčice i paprike super su začinjene maslinovim uljem i limunovim ili limetinim sokom, a ljeti je uz krastavce kao preljev odličan tekući jogurt u koji se može nasjeckati vlasac.

Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u jelovniku

Možda je tako ne doživljavamo, no jetra je skladište energije.

Kao što je zaliha energije u krumpiru škrob, tako je zaliha energije u zdravoj jetri glikogen. Zahvaljujući tome, jetra doprinosi održavanju primjerene koncentracije glukoze u krvi. Naime, između obroka se glikogen iz jetre razgrađuje na glukozu. Ona dolazi u krv, a iz krvi ide u organe gdje je potrebna za dobivanje energije. U slučaju bolesti jetre, narušena je ova njezina funkcija, pa zna doći do pada koncentracije glukoze u krvi; hipoglikemije. Od koristi je stoga tijekom dana konzumirati manje, a češće obroke. Tim više što se uz bolesti jetre nerijetko vežu mučnina, povraćanje i gubitka apetita.

Ljudima koji pate od bolesti jetre neophodna je dovoljna prisutnost ugljikohidrata u prehrani. Njihovi glavni izvori su voće, žitarice i povrće bogatog škrobom. Unosom ugljikohidrata sprječava se razgradnja mišićne mase i povećano korištenje bjelančevina kao izvora energije što naravno nikako nije poželjno.

Kod bolesti jetre prisutnost masti u jelovniku mora biti umjerena i određena mogućnošću njezine probave. U slučaju proljeva, količinu u prehrani treba ograničiti.

Da hrana zbog manje prisutnosti masti ne bi bila neukusna za poboljšanje njezinog okusa od koristi je dodatak različitih začinskih biljaka jelima. Bosiljak ide u sva jela s rajčicama, lovor stavljamo u gulaše i umake, mljeveni đumbir je odličan u povrtnim juhama dok je peršin dekoracija varivima, pečenom meso i ribi, juhama i sl.

Debljina, loša prehrana i masna jetra

Nealkoholnu masnu bolest jetre potenciraju debljina, šećerna bolest i povišena koncentracija masnoća u krvi. Radi li se o debljini, redukcijska dijeta izrazito niske energetske vrijednosti nikako se ne preporučuje. Naime, nagli gubitak tjelesne mase dovodi do upalnih promjena i povišene koncentracije bilirubina u krvi.

S druge strane, dijetoterapija kao pomoć u liječenju ove bolesti zasniva se na mijenjanju loših navika. Potrebno je ograničiti prisutnost zasićenih masti u prehrani, što neophodno znači izostavljanje slanine, čvaraka, kobasica, hrenovki i sličnih masnih namirnica s jelovnika.

Nasuprot tome, od koristi su masti bogate jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama; bučino i maslinovo ulje.

Važno je imati na umu kako je u prehranu potrebno uključiti dovoljno povrća i voća. Povrće mora biti sastavni dio svakog ručka i večere, a voće je dobro jesti kao jutarnju i popodnevnu užinu.

Liječenju nealkoholne masne bolesti jetre valja pristupiti uistinu ozbiljno jer se u protivnom javlja oksidativni stres, peroksidacija masti u stanicama i gomilanje slobodnih radikala. Može to dovesti do ozbiljnijih oštećenja uključujući cirozu, rak i zatajenje jetre.

Komentari

Najnovije