Četvrtak, 9 srpnja, 2020

MASKE SU OPASNE ZA ZDRAVLJE – ima li u tome istine?

U Hrvatskoj je Nacionalni stožer civilne zaštite donio odluku prema kojoj je nošenje maski, bilo medicinskih ili onih pamučnih, obvezno u javnom prijevozu. Istarski stožer donio je takvu mjeru i za trgovačke centre, a postoji mogućnost da, u slučaju daljnje eskalacije, ona bude proširena na sve zatvorene javne prostore.

No otprilike u isto vrijeme kad su stručni stožeri od Hrvatske do Amerike, kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), počeli preporučivati nošenje maski u javnosti, pogotovo u zatvorenim javnim prostorima, počeo je jačati otpor nošenju maski. Taj je otpor posebno potaknut obavezom nošenja maski koju su neke trgovine uvele, primjerice u Americi. Isto su napravile i neke lokalne vlasti.

Maskama se, naravno, uglavnom protive oni koji smatraju da je sam covid-19 prenapuhana ili čak izmišljena bolest ili produkt neke opasne podvale i zavjere. I dok se među protivnicima maski jedni pozivaju na svoje pravo na izbor, zanemarujući da u isto vrijeme imaju i odgovornost ne ugrožavati tuđe zdravlje u javnom prostoru, drugi tvrde da je dugotrajno nošenje zaštitne maske štetno za zdravlje.

Glavna tvrdnja ovog tipa, koja se proteklih tjedana i mjeseci širi društvenim mrežama, jest da noseći maske ponovo udišemo ugljikov dioksid koji izdišemo i da to može izazvati hipoksiju, odnosno nedostatak kisika u organizmu. Tako izazvana hipoksija ili trovanje ugljikovim dioksidom (hiperkapnija) može izazvati vrtoglavicu, konfuziju, glavobolju, teškoće s disanjem, nesvjesticu i druge simptome, tvrdi se u raznim viralnim objavama na društvenim mrežama.

Za širenje ovakvih teorija posebno je zaslužan viralni “dokumentarni” film Plandemic, koji promovira teoriju zavjere da je covid-19 velika prevara, a u kojem se, među ostalim, tvrdi da nošenjem maski “doslovno aktivirate vlastiti virus”, što god to značilo. Facebook je uklonio ovaj film zbog promicanja dezinformacija.

Međutim, takve su pseudomedicinske tvrdnje provjerile i opovrgnule specijalizirane stranice za provjeru činjenica Snopes i PolitiFact. Eksperti i istraživanja provedena na tu temu sugeriraju da su takvi simptomi malo vjerojatni kod velike većine ljudi. piše Snopes.

Epidemiolog i profesor sa School of Public Health and Community Medicine at University of New South Wales Australia, dr. Abrar Ahmad Chughtai, kaže za ovu stranicu da je rizik od hipoksije i hiperkapnije “vrlo nizak pri nošenju pamučnih i kirurških maski jer one ne prianjaju čvrsto uz lice”.

“Neki ljudi s postojećim respiratornim bolestima, poput astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća (COPD), mogu imati teškoće s disanjem pri korištenju određenih vrsti maski koje čvrsto prianjaju, nazvanih respiratori (maske s filterom). Šanse od hipoksije su malene jer će (takve osobe) vjerojatno prestati nositi masku u tom slučaju”, objašnjava dr. Chughtai.

U slučaju produljenog nošenja običnih maski, “vrtoglavica je manje vjerojatna, ali može doći do umora”, dodaje ovaj epidemiolog. Što se maski s filterima N92 i N95 tiče, zdravstveni stručnjaci ih ionako ne preporučuju za obične građane jer su njihove zalihe i dalje ograničene, a potrebne su prvenstveno zdravstvenom osoblju.

Maske s filterom N95 mogu umanjiti unos kisika, ali njih se ne preporučuje za obične građane

Ipak, inženjer i istraživač sa Sveučilišta Stanford John Xu upozorava da se za “maske N95 procjenjuje da smanjuju unos kisika od 5 do 20%”. “To je značajno, čak i za zdravu osobu. To može uzrokovati vrtoglavicu. Ako nosite masku dovoljno dugo, može oštetiti pluća”, napominje Xu, koji na Stanfordu predvodi inženjerski tim koji razvija novi tip maske N95 koji bi opskrbio osobu koja je nosi dovoljnom količinom kisika.

Politifact također piše da, iako maske nisu potpuno sigurna zaštita od koronavirusa (pogotovo one pamučne), sve su bolje od toga da ne nosimo nikakvu masku. Maska ne smanjuje unos kisika niti čini krv kiselijom, kaže virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Columbia za ovu stranicu te objašnjava da će maska “stvoriti određeni otpor u procesu disanja, što znači da će možda trebati više napora za udisanje, ali neće fizički izmijeniti sastav zraka koji prolazi kroz masku”.

Teorija da zbog maske ponovo udišemo toksine poput CO2 također je pogrešna, kaže ova virologinja: “Ugljikov dioksid je toksičan samo ako istiskuje kisik, a on lako izlazi kroz masku.” Jedino zbog čega treba brinuti je pranje pamučne maske koju koristimo višekratno jer se na njoj mogu akumulirati bakterije ili virusi. Malo je vjerojatno da ćemo udisati veliku količinu CO2 pod maskom, dodaje.

I Politifact piše kako postoje studije prema kojima maske s N95 filterom mogu povećati razinu CO2 u krvi, što može izazvati glavobolju i umor, te da i zato nisu preporučene za običnu uporabu, no to ne važi za pamučne i kirurške maske. Isto tako nije točno da maske oslabljuju imunitet.

Da kirurške maske izazivaju zdravstvene probleme, kirurzi bi ih prvi osjetili

BBC u svojoj provjeri činjenica na ovu temu opovrgava dezinformaciju. Prof Heith Neal, ekspert za infektivne bolesti, objašnjava za BBC kako je vrlo malo vjerojatno da ćete doživjeti hipokapniju pod maskom od tkanine ili medicinske gaze: “To se naprosto neće dogoditi osim ako maska hermetično prianja i ponovo udišete vlastiti zrak.”

Naime, osim što takve maske ne prianjaju hermetično uz lice, molekule CO2 mnogo su manje od kapljica koje sadrže virus, a koje medicinske maske zaustavljaju. Drugim riječima, zrak koji izdišemo prolazi i kroz masku i oko nje i ne udišemo ga opet.

Na kraju krajeva, da kirurške maske zaista uzrokuju takve medicinske probleme, kirurzi koji ih nose satima prvi bi ih doživjeli i upozorili na njih, neovisno o ovoj pandemiji.

Komentari

Komentari