FaH

“Prije pet godina hrvatski su građani prvi put izabrali svoje zastupnike za Europski parlament koji je, s Vijećem ministara, postao stvarni zakonotvorac Europske unije“, ističe Komisija Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« u izjavi o predstojećim EU izborima, te podsjećaju da su hrvatski građani danas ponovno pred pravom i dužnošću izbora zastupnika za taj Parlament.

“Komisija stoga poziva katoličke vjernike, druge kršćane i vjernike općenito, kao i sve građane Republike Hrvatske da se, vodeći računa o okolnostima vremena i teškoćama koje nosi budućnost, a svjesni svoje građanske dužnosti izbora hrvatskih narodnih zastupnika za Europski parlament, informiraju o programima kandidata te sudjeluju na tim izborima na dobro domovine i Europe, kao i svijeta – za naraštaje koji dolaze”, poziva Komisija HBK »Iustitia et pax«.

Izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« prenosimo u cijelosti:

O predstojećim izborima za Europski Parlament

1. Hrvatska i Europa. Europska unija, nastala nakon dvaju strašnih svjetskih ratova, na poticaj hrabrih političara, zauzetih kršćana R. Schumana, K. Adenauera i A. De Gasperija, u prvi mah kao »negacija moći« i način onemogućavanja ratova na kontinentu – koji se je sve do kraja XV. stoljeća nazivao jednostavno Christianitas, prostor kršćanstva – polako je izrastala u sve veću zajednicu država i građana. Istodobno, sve je širi i okvir suradnje na područjima na kojima je Unija djelotvornija od država članica zasebno, a sve prema načelu supsidijarnosti, koji su kršćani promicali još od socijalne enciklike Pija XI. Quadragesimo anno (1931.), kao odgovor na agresivna presizanja totalitarizama u odnosu na prava osoba i »posredovnih zajednica«.

Hrvatska pripadnost Europi, njezinim vrijednostima i uljudbi, kulturi i pravu, tijekom povijesti bila je neupitna, premda je europska briga za Hrvatsku i hrvatski narod u prošlosti, pa i onoj bližoj, mnogo puta zakazala. Ta hrvatska, pretežito jednostrana, ljubav za Europu mira, demokracije i solidarnosti prerasla je ipak u institucionalne veze, pa je Republika Hrvatska 1996. godine, nakon dûga čekanja, bila primljena prvo u političku integraciju Vijeća Europe (VE), a zatim je, voljom svojih građana, od 1. srpnja 2013. godine postala 28. država članica Europske unije (EU). Put Hrvatske prema tim integracijama bio je dug i trnovit – više od dvije godine čekanja pred vratima VE i najduži, osmogodišnji »pregovori« za pristup u EU – pa se ne treba čuditi što je s vremenom došlo i do pada hrvatskoga početna oduševljenja za te integracije.

2. Današnji izazovi. Danas se građani u državama članicama Europske unije nalaze pred svibanjskim izborima za Europski parlament, i to sa svim dvojbama i strahovima u odnosu na pokrenute promjene posljednjih četiriju desetljeća, kao i na sposobnost Unije i država članica da na njih odgovore u duhu svojih vrijednosti. Te promjene danas ugrožavaju ljudsku osobu i dostojanstvo čovjeka, koje proizlazi iz rada i stvaralaštva. Nesmiljeno uništavanje neobnovljivih bogatstava i biološke raznovrsnosti – tih dobara univerzalne namjene, za sve ljude i sve naraštaje – kao i klimatske promjene koje ono rađa, stavljaju svijet i Europu pred pitanje odgovornosti za stvoreno i za naraštaje koji dolaze.

3. Tražiti nova rješenja. Te su promjene do te mjere snažne i složene da je za njih potrebno tražiti zajedničko rješenje. Rad i homo faber postali su roba, i to nestalna i nesigurna; priroda rada se izmijenila i pogoršala, ne samo zbog novih tehnologija, nego i zbog nezasitnosti kapitala i sve šire hedonističke sebičnosti; kapital je zadobio sigurnost i prednost pred radom i čovjekom radnikom; novac je prestao biti sredstvom razmjene i postao je dominirajućom robom; plaća za rad sve manje omogućuje dostojan život; siromaštvo, zaposlenih i nezaposlenih, stalno se povećava posvuda u svijetu, kao i razlike između bogatih i siromašnih; nezaposlenih jest sve manje, ali zaposleni rade sve dulje i sve nesigurnije za svoju sutrašnjicu i svojih obitelji.

4. Građansko pravo i dužnost. Prije pet godina hrvatski su građani prvi put izabrali svoje zastupnike za Europski parlament koji je, s Vijećem ministara, postao stvarni zakonotvorac Europske unije, koja je danas prostor visokih normi zaštite demokracije i ljudskih prava, socijalne politike i okoliša. Hrvatski su građani danas ponovno pred pravom i dužnošću izbora zastupnika za taj Parlament. Komisija stoga poziva katoličke vjernike, druge kršćane i vjernike općenito, kao i sve građane Republike Hrvatske da se, vodeći računa o okolnostima vremena i teškoćama koje nosi budućnost, a svjesni svoje građanske dužnosti izbora hrvatskih narodnih zastupnika za Europski parlament, informiraju o programima kandidata te sudjeluju na tim izborima na dobro domovine i Europe, kao i svijeta – za naraštaje koji dolaze.

U Zagrebu, 22. svibnja 2019.

+ Đuro Hranić

nadbiskup đakovačko-osječki

predsjednik Komisije HBK-a »Iustitia et pax«

IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT, SVIBANJ 2019.

POZIV IXE NA DJELOVANJE

»Inicijativa kršćana za Europu« (IXE), osnovana 2006. godine s ciljem da zagovara europski projekt iz kršćanske perspektive, objavljuje ovaj poziv u sklopu pripreme za izbore za Europski parlament u svibnju 2019. Ovaj poziv ne obraća se samo političarima, nego i građanima pojedincima. On je usmjeren na to da mobilizira izborno tijelo, posebice mlade ljude, budući da je slaba izlaznost na izbore ozbiljna prijetnja istinskoj europskoj demokraciji.

»Došlo je vrijeme da zajedno gradimo Europu, koja se ne vrti oko ekonomije, nego oko svetosti ljudske osobe i oko neotuđivih vrijednosti.« (Papa Franjo, 1)

Gradeći na sedamdeset godina mira i na rastućoj izgradnji zajedničkoga gospodarskoga i pravnoga okvira, Europa ostaje prostorom nade. Međutim, sadašnje veoma ozbiljno političko vrenje u više zemalja pokazuje da se Europljani osjećaju pogođeni rastućom nejednakošću, društvenom isključenošću, nekim aspektima ekonomskih migracija, kao i utjecajima ekonomske i kulturne globalizacije. Oni se isto tako osjećaju ugroženi od terorizma u svojim zemljama, od agresivnih strategija svjetskih sila i od rastućega rizika oružanih sukoba. Nacionalističke i populističke tendencije ugrožavaju demokraciju i oslabljuju nužno poštovanje prava. U raspravama o tome je li naš zajednički europski identitet upitan, odnosno je li naša kršćanska vjera instrumentalizirana u pristrane svrhe, moramo braniti europski projekt kao našu zajedničku nadu.

U ovom sadašnjem, globalnom geopolitičkom kontekstu Europa može i mora prihvatiti svoju odgovornost i usuditi se provoditi svoje prioritete:

  • Solidarnošću ponovno graditi vezu među ljudima

»Sanjam Europu koja promiče i brani prava svakoga pojedinca, ne zaboravljajući dužnosti prema svima.« (Papa Franjo, 2)

Naš zajednički europski dom izgrađen je na načelu solidarnosti, koje je sastavni dio Lisabonskoga ugovora. Solidarnost je djelotvoran odgovor na nejednakosti i bojazni povezane s globalizacijom. Politike Europske unije trebaju biti preusmjerene na vođenje računa o izazovima s kojima se suočavaju naši sugrađani. U tom smislu treba ojačati socijalne politike, kako bi se borilo protiv nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti. To isto tako zahtijeva odgovornu poreznu i proračunsku politiku, koja ostavlja Europskomu parlamentu i nacionalnim parlamentima prostora za kretanje prema održivoj socijalnoj politici. Takav prioritet trebao bi ponovno izgraditi prekinutu vezu s euroskepticima i boriti se protiv antieuropskoga govora.

– Brižnost za naš zajednički dom

»Sanjam Europu koja se brine za dijete, koja pomaže siromahu kao bratu te onome koji dolazi tražeći prihvaćanje, jer ničega više nema, i koji traži utočište.« (2)

Mi tražimo zaštitničku Europu, spremnu snositi svu svoju odgovornost za svjetski mir. Europa se mora boriti da ostvari Ciljeve održivoga razvoja Ujedinjenih naroda za 2030. godinu. I, štoviše, primjena Pariškoga sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine na nacionalnoj je i europskoj razini i moralna i pravna obveza.

To uključuje aktivnu ulogu u poštenom partnerstvu sa susjednim zemljama, kao i sa zemljama u razvoju, posebice onima u Africi.

Znamo da su rasprave o azilu i migracijama bile teške i da su dijelile ljude širom Europe. Ali jedino ako budemo djelovali zajedno, kao Europljani, bit ćemo u stanju naći trajna rješenja budući da smo ukinuli unutarnje granične kontrole. Nama je potreban reformirani europski sustav azila, utemeljen na ljudskim pravima i solidarnosti među državama članicama. Mi bismo također morali razviti poštene, humane migracijske politike, koje isto tako vode računa o potrebama i ograničenjima naših društava. Europski parlament mora biti ključni djelatnik u reformiranju našega pravnoga okvira. Kao kršćani, mi ćemo pridonijeti bratskomu dijalogu povjerenja među Europljanima o tim pitanjima.

Europa koja štiti znači isto tako tješnju integraciju sigurnosne i obrambene politike, vodeći pritom ozbiljno računa o etičkim izazovima koji dolaze od suvremenih vojnih i kibernetičkih tehnologija. To će pojačati povjerenje građana i osnažiti vjerodostojnost Europe pred njezinim partnerima.

– Supsidijarnost, kako bi se poštovala različitost

»Europski identitet jest, i uvijek je bio dinamički i multikulturni identitet.« (2)

Različitost je naše bogatstvo i treba biti poštovana. O mnogo društvenih pitanja, kao što su bioetička pravila ili obiteljsko pravo, naše zemlje mogu imati različite izbore. Priznavanje i poštovanje naših kulturnih razlika pomaže da se odagnaju strahovi kako od protuvjerske, sekularizirane Europe tako i od povratka religije kao autoritarne, opresivne snage. Mi se zauzimamo za zahtjevno shvaćanje supsidijarnosti kao preduvjeta za stvarnu demokraciju.

Europska unija mora biti transparentna i bolje komunicirati kako bi poradila na uočenoj udaljenosti između građana i institucija EU-a.

Kao kršćani u Europi:

– Svjesni smo ozbiljne prijetnje niske izborne izlaznosti ili odbijanja sudjelovanja u zajedničkoj političkoj raspravi. Pozivamo građane EU-a da glasuju.

– Želimo nadići postojeća nerazumijevanja i napetosti unutar Europske unije, posebice između njezina sjevera i juga, istoka i zapada.

– Vjerujemo u humanocentričnu uniju, koja štiti svoje građane, poštuje načelo supsidijarnosti i koja je diljem svijeta pošten partner.

– Vjerujemo u budućnost ujedinjene Europe, zasnovane na solidarnosti.

Zauzeti smo za osnaženje nade, koju nosi zajednički europski projekt.

Ujedinjeni, potičemo kršćane u svim europskim državama da glasuju na ovim europskim izborima i da oblikuju naš zajednički europski dom.

Pozivamo mjesne Crkve i druge kršćanske organizacije, kao i njihove predstavnike na europskoj razini, da se pridruže u ovom zauzimanju za Europu.

Potpisano u Milanu 16. veljače 2019.

–——————————————–

(1) Govor pape Franje Europskomu parlamentu, 25. 11. 2014.

(2) Govor pape Franje prigodom dodjele Nagrade »Karlo Veliki«, 6. 5. 2016.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!