Utorak, 2 lipnja, 2020

Kolakušić o Agrokoru: “Milijuni kvadarata zemljišta su dani za jednu kunu kroz Belje, Vupik, i sad bi mogli promijeniti vlasnika”

Ovaj tjedan trebao bi biti završen nacrt ugovora nagodbe u Agrokoru. Što znači odluka izvanrednoga povjerenika da će nagodbu donijeti privremeno vjerovničko vijeće jer nema vremena da se sastavi stalno? Može li to biti osnova za tužbe i koliki će u tom slučaju biti rizik za državni proračun? O tome “U mreži Prvog” govorili su sudac Trgovačkoga suda Mislav Kolakušić i odvjetnik specijaliziran za trgovačko pravo Mićo Ljubenko.

Kolakušić je rekao kako je već iz prvog prijedloga zakona bilo jasno da se taj zakon piše u interesu uskog kruga ljudi koji će financijski na njemu zaraditi. Iste osobe koje su sudjelovale u tom postupku na tome su i zaradile. To je nedopustivo i nije se smjelo dogoditi.

Ljubenko kaže kako zakon po nekim stvarima nije bio dovoljno dobar, ali da se mogao u nekoj dobroj provedbi sanirati, međutim provedba nije sjajna i sad dolazimo u ‘cajtnot’.
Na pitanje zašto su izbačene odredbe o sukobu interesa jer je već to bilo znakovito, Ljubenko kaže da je sada iz ove perspektive vidljivo, ali da u tim prvim mjesecima ni mi nismo vidjeli da je to nešto što je važno, no danas se pokazalo važnim.

Komentirajući najavu izvanrednog povjerenika Fabrisa Peruška da će nagodbu donijeti privremeno, a ne stalno vjerovničko vijeće, Kolakušić je rekao da je to u potpunosti nelegalno i sramotno. Privremeno vjerovničko vijeće nema nikakav legitimitet u odnosu na vjerovnike. Ne predstavlja vjerovnike nego osobni izbor izvanrednog povjerenika. To znači da nakon više od godinu dana vjerovnici nisu ni na koji način uključeni u proces odlučivanja o njihovoj imovini, ističe Kolakušić.

Kada se društva nalaze u stečaju, a ovo je stečajni postupak, sve mora biti prepušteno vjerovnicima. Vjerovnici će na kraju moći glasovati o nagodi, međutim, ta nagodba može glasiti: Svi vjerovnici namiruju se u iznosu 50 posto tražbina, a može glasiti i drugačije, kako pretpostavljamo da će glasiti: Financijske institucije namiruju se u potpunosti, dobavljači neke određene kategorija 50 posto, a drugi 15 posto. Sama takva nagodba nije smjela doći pred vjerovnike bez sudjelovanja vjerovnika. To je protuzakonito, nemoralno i nepošteno, kaže Kolakušić.

Ljubenko kaže kako je to teško procijeniti jer bi neko buduće eventualno vijeće bilo drukčije u smislu kategorija, sastava… A hoće li nagodba biti održiva ako je donese privremeno vjerovničko vijeće, kaže, moguće i da hoće jer će se nakon toga tumačiti da nije bitno s kojom procedurom smo došli do glasovanja, nego što su vjerovnici glasovali. Nisam za takve pojednostavljene načine tumačenja i tada će i Sud će na koncu imati zadaću vidjeti je li to glasovanje eventualno preglasavanje u tzv. formi 2/3 dovoljno korektno prema svim vjerovnicima koji su po grupama prije toga preglasani. Glasovanje se može obaviti na dva modela, po grupama/skupinama i sa 2/3, a naravno da je poželjno po skupinama.

Ljubenko je rekao i da je prvog dana zakona rekao da kao osoba koja je sudjelovala u stečajnom zakonu ne može podržati zakon, ali svakako je važno da ga se što bolje provede i da se dođe do nekakvih korisnih rezultata. Ako smatramo da imamo sposobnosti predložiti nagodbu kojom će pretežito svi biti zadovoljni, to je to. Umijeće je dobiti pretežitu nagodbu kojom su pretežito svi zadovoljni. Očekivanja su kod nekih da moraju biti u cijelosti zadovoljni. To samo pokazuje da nemaju iskustva u takvim postupcima jer je to gotovo nemoguće postići. Sad treba malo koncentracije, otpustiti tenzije i vidjeti jel se može postići fer rezultat što znači da se ne poseže za pošto-poto preglasavanjem.

Na pitanje hoće li teret svih tužbi pasti na leđa građana, Kolakušić kaže kako je ovaj zakon do sada već doveo do nekoliko milijardi gubitka koje smo, kako kaže, izgubili svi mi. Prema nacrtu nagodbe sve se dionice brišu. Znači brišu se dionice kojima su direktno vlasnici hrvatski građani, hrvatske tvrtke, brišu se dionice koje su vlasnici mirovinski fondovi gdje smo svi mi, milijuni kvadarata zemljišta su dani za jednu kunu kroz Belje, Vupik, a oni bi sad mogli promijeniti vlasnika. Hrvatski građani izgubit će ogroman novac, naglašava Kolakušić.

“32 000 hektara hrvatskog zemljišta, ravnice za koju su hrvatski branitelji plaćali krvlju da bi ostala hrvatska… 32 000 hektara u Slavoniji i Baranji tiču se svakog od nas ponaosob. Zemljište u vlasništvu ili koncesiji Agrokora – jest pitanje nacionalnog interesa. I posao je Plenkovićeve vlade osigurati da ostane hrvatsko”, poručila je ranije dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

Komentari

Komentari