Subota, prosinac 7, 2019

Kardinal Bozanić: Identitet hrvatskoga kršćanstva obilježen marijanskom pobožnošću

Misu na blagdan Velike Gospe u marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke predvodio je kardinal Josip Bozanić, istaknuvši da je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo blagdan kršćanske radosti, nade i budućnosti, a identitet hrvatskoga kršćanstva duboko obilježen marijanskom pobožnošću.

“Današnja svetkovina pokazuje da je ljubav jača od smrti, da je u Boga neizmjerna snaga i da je Božja snaga dobrota i ljubav. Bog je pobjednik. Ljubav je pobijedila. Život je pobijedio”, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić predvodeći svetu misu u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici pred više tisuća okupljenih vjernika, bistričkih hodočasnika.

“Danas razmatramo Presvetu Bogorodicu u sretnom završetku njezina ovozemnog života. ‘Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu’. Marija je ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo, jer kod Boga ima mjesta i za ljudsko tijelo”, dodao je.

Marijanska pobožnost duboko obilježila kršćanski identitet Hrvata

Kardinal Bozanić rekao je da je Velika Gospa hrvatski ljetni Božić, a ovaj nam blagdan daje osjetiti snagu vjere i pomaže jače živjeti naše kršćanstvo.

“Identitet hrvatskoga kršćanstva duboko je obilježen marijanskom pobožnošću. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije”, kazao je zagrebački nadiskup Bozanić.

Vjernicima i bistričkim hodočasnicima poručio je da njihovo okupljanje u ovome ‘dragom prošteništu, Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, nije slučajno’.

“Mi ovime živimo i potvrđujemo vjekovnu tradiciju hrvatskih vjernika. Ovaj sabrani, sveti narod Božji, kako bi to rekao papa Franjo, ima svoje lice, svoju povijest, ima svoj identitet i svoje poslanje”, rekao je kardinal Bozanić, naglasivši da je marijanska pobožnost duboko obilježila identitet hrvatskoga kršćanstva.

Podsjetio je da je sveti papa Ivan Pavao II., po povratku u Rim, nakon što je u svetištu Majke Božje Bistričke proglasio blaženim “pastira Crkve zagrebačke, kardinala i mučenika Alojzija Stepinca”, u osvrtu na Apostolski pohod Hrvatskoj, 7. listopada 1998. u općoj audijenciji rekao: ‘Ovo je vrlo značajna činjenica. Naime, kada se jedan narod suoči s trenucima muke i križa, vrlo snažno, kao ni u jednoj drugoj zgodi, osjeti povezanost s Kristovom Majkom te mu ona postaje znak nade i utjehe. Tako je bilo u mojoj domovini, u Poljskoj, tako je bilo i u Hrvatskoj i u svakoj drugoj kršćanskoj naciji koja je bila izložena teškim povijesnim iskušenjima’.

U propovijedi kardinal Bozanić naglasio je da su Hrvati u marijanskim svetištima od svoje Majke i Kraljice stoljećima tražili i dalje traži potporu i snagu za duhovnu obnovu. Naša su svetišta mjesta posebne evangelizacije. Ovdje se u ispovjedi pomirujemo s Bogom da bismo unosili mir u naše obitelji i sredine u kojima živimo. Veliki događaji u životu hrvatskoga naroda uvijek su na neki način vezani uz Mariju i njezinu nebesku pomoć. I drevna i suvremena povijest našega naroda, naše istinske obnove i oslobođenja, svoje uporište nalaze u zagovoru Presvete Bogorodice Marije, dodao je.

Odlika hrvatskog kršćanstva – poštivanje obitelji; obitelj je sveta ustanova

Kardinal Bozanić posebno je pozdravio na misi okupljene obitelji, roditelje s djecom.

“I to je jedna od prevažnih odlika hrvatskog kršćanstva: poštivanje obitelji. Obitelj je sveta ustanova koju treba čuvati, njegovati i promicati. Hvala Bogu što je u Hrvata obitelj visoko cijenjena ustanova, čak i ondje gdje se susreću poteškoće, lomovi i križevi”, naglasio je kardinal Bozanić. Potrebno je ponovno otkrivati ljepotu obiteljskoga života – da su brak i obitelj bogatstvo, da je dobro vjenčati se i imati djecu, da su bake i djedovi blagoslovljeni u svojoj unučadi, da mladići i djevojke trebaju dublje upoznati ideal obiteljskoga poziva kao i duhovnih zvanja u Crkvi, kazao je Bozanić, dodavši kako se  ‘Kristova ljubav u našem svijetu utjelovila u obitelji’.

Važnost kršćanskog domoljublja, naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav prema svome narodu

“I na kraju želim naglasiti i važnost kršćanskog domoljublja, kao uporišta našega vjerničkog života”, naglasio je u propovijedi kardinal Bozanić, istaknuvši: “Naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav i odanost prema svome narodu, a Marija i Josip prenijeli su mu tradiciju otaca”.

“Kršćansko domoljublje je oblik zahtjevne ljubavi prema bližnjemu što uključuje potpunu i svestranu odgovornost za opće dobro naroda i svakog državljanina, za baštinjeni dio zemlje, za učvršćivanje važnih narodnih institucija, za kulturnu baštinu i jezik”, rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić.

Dodao je kako kršćansko domoljublje potiče na izgradnju zajedništva, na međusobno razumijevanje i opraštanje. Kršćansko domoljublje ne dopušta da ostanemo ravnodušni prema siromašnima, zaboravljenima i odbačenima, a uči nas i ispravno vrednovati vlastitu tradiciju i poštivati tuđu, kazao je.

Na kraju svoje propovijedi zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić zazvao je zagovor Presvete Bogorodice Marije, kraljice Hrvata, u vremenu “kada slušamo polifonije suvremenih društvenih i političkih rasprava, da ne zaboravimo baštinjene poruke prosvjetljene Evanđeljem koje su nas sačuvale u prošlosti i koje nam i dalje mogu davati snagu za život u sadašnjosti i budućnosti”.

Kardinal Bozanić propovijed je zaključio riječima blaženoga Alojzija Stepinca, sa Zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.: “Očevi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje oči k Onoj koja je osjetila bol ugroženih, progonjenih, ispaćenih… Nju molimo da nam pomogne i u budućnosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu”. Hina

Komentari

Komentari