U prva četiri mjeseca 2018. godine broj ilegalnih prelazaka granica Hrvatske povećao se s 1113 na 1768, odnosno za preko pedeset posto, no to je samo uvod u migrantski val koji se očekuje u idućim tjednima. Oko 60 tisuća migranata trenutno se nalazi na prostoru između Grčke i Albanije i kreće novom balkanskom rutom preko Crne Gore te Bosne i Hercegovine do Hrvatske, a zatim dalje prema zapadnoj Europi

Žarišne točke, očekuje se, bit će granični prijelazi i sama granica u blizini Bihaća i Velike Kladuše, gradova u kojima se već nalazi veći broj migranata i izbjeglica, a čak se rade i izbjeglički kampovi. Prošlog tjedna njih sedamdesetak pokušalo je ući u Hrvatsku preko prijelaza Maljevac, a kada im to nije uspjelo, zadržali su se na ničijoj zemlji i uz pasivni otpor odbijali povratak u BiH. Velik broj njih nalazio ih se i u Sarajevu, u kojem su okupirali park u samom centru grada, odakle su, ne bez problema svojstvenih za tamošnju lokalnu politiku, premješteni u prihvatni centar nedaleko od Mostara. Procjenjuje se da ih se u Bosni i Hercegovini trenutno nalazi oko pet tisuća.

I dok susjedne zemlje otvoreno objavljuju svoje planove za potencijalnu novu kriznu situaciju, Hrvatska mahom šuti: ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ovog tjedna tek je uopćeno poručio da su sve službe spremne, ali i otkrio da je na zaštiti hrvatske granice angažirano ‘više ljudi nego u svim ostalim državama na ovoj ruti zajedno’. U Ministarstvu unutarnjih poslova tportal je zatražio konkretnije informacije o planovima kontrole granice, no s te adrese također smo dobili dosta općenite odgovore – poput tvrdnje da se ‘kontinuirano surađuje s policijama Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije’, da granicama patroliraju mješovite ophodnje te da je u njima angažiran ‘dostatan broj službenika i opreme’.

‘Općenito možemo reći kako granična policija od migracijske krize izrađuje aktualne analize rizika i u njima angažira dostatan broj službenika i opreme na najugroženijim dijelovima državne granice’, odgovor je na pitanje jesu li – kako su ovih dana objavili mediji – policijske uprave od Siska do Dubrovnika dobile nalog za pojačanu budnost.

Obraćanje MUP-a ukratko donosi da ničega ne fali, od ljudi do sofisticirane opreme, da njihova budnost traje 24 sata dnevno i sedam dana tjedno, da imamo najdužu kopnenu granicu u Europskoj uniji i istodobno se pripremamo za ulazak u Schengen i da se, dakako, prema migrantima postupa po zakonu i dobrim običajima. Ukratko, ništa ih ne smije iznenaditi.

Premda novu opremu ne poznaju, javno je poznat podatak da upravo traje postupak za nabavu novih 60 terenskih vozila vrijednih oko deset milijuna kuna.

U Sloveniji pak, po svemu sudeći, vlada poprilična nervoza, barem prema tamošnjim medijima: dnevnik Delo objavio je da je pod oznakom ‘povjerljivo’ tamošnja vlada donijela odluku vezanu za žičanu ogradu postavljenu na granici s Hrvatskom, no još uvijek nije sigurno hoće li se nabavljati materijal za postavljanje novih segmenata ili će se iskoristiti dio koji se navodno još uvijek nalazi na zalihama. ‘Tehničke barijere’ postavljene su na 216 od ukupno 670 kilometara granice između dviju zemalja, a neslužbeni izvor iz slovenske policije tvrdi da su nedavna utapanja migranata u rijekama zabilježena upravo na mjestima gdje su ograde uklonjene na zahtjev lokalnog stanovništva.

‘Ministar unutarnjih poslova Boštjan Štefik imao je razgovore o migracijama u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a prije toga i u Trstu, Beogradu i Zagrebu. Razgovori su sve češći, ali njihov sadržaj se ne objavljuje’, tvrdi Delo te također spekulira da će migrantski val s oko 60 tisuća ljudi nastupiti idućih tjedana, s poboljšanjem vremenskih prilika.

‘Graničnu policiju tijekom ljeta pojačat će pričuvne snage (‘rezervisti’, op. a.), no njihov broj neće biti objavljen i ovisit će o procjeni i potrebama’, najavljuju iste novine.

U Bosni i Hercegovini, s druge strane, potpuno su otvoreni: ova zemlja službeno je zatražila međunarodnu tehničku i financijsku pomoć za suočavanje s izbjegličkim i migrantskim problemima. Osim što je stiglo otvoreno priznanje da se istočna granica BiH teško može potpuno kontrolirati, pa njome dnevno prijeđe između 100 i 150 migranata, dodatni problem predstavlja činjenica da ih ‘Hrvatska u posljednje vrijeme vraća i sve češće se odlučuju zatražiti azil u BiH’, za što ta država nema ni kapaciteta ni infrastrukture.

A pravi val još nije krenuo.

Autor: Damir Petranović/Tportal

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!